FAINOV POUČAK Spustio sam cijenu na 40 eura i apartman mi je u srpnju 93% pun

Predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija i ugledni ugostitelj, naš Zadranin Tomislav Fain, izrekao je prije tri dana u Večernjem listu jednostavnu rečenicu koja u sebi sadrži svu istinu s kojom se suočila pomahnitala apartmanizacija u domaćem turizmu.
Fain koji uz agenciju ima i deset apartmana priznao je u Večernjaku da tek ovih dana puni ‘srpanjsku rupu’, a to je objasnio na vrlo ilustrativan i svima razumljiv način.
– Buking sam prepustio kolegicama iz ureda i kada sam 10. lipnja malo pogledao kako ide punjenje: za srpanj ni jedna rezervacija! Pogledam tjedan dana poslije, i dalje ništa! Pogledam cijene i vidim da su kolegice za studio za dvoje, recimo, stavile 57-58 eura na noć. Nerealno i previše, jer studio nije prvi red do mora, nema bazen i realna cijena bi bila oko 35 eura. Spustim cijenu na 40 eura i već sada srpanj mi je pun 93 posto, otkrio je Fain novinarki Večernjeg lista, dodajući kako više ne možemo prodavati po višoj cijeni od realne i bez ulaganja.
– Mi smo npr. puno truda i novca uložili u program jedrenja i izleta na moru i ide odlično. Rent-a-car sam zapustio i posao propada, od 15 automobila spali smo na dva. Restoran u kojem sam podigao kvalitetu, samo za tanjure sam dao deset tisuća eura, dobro radi i s višim cijenama. Dakle, gostiju ima, nije kriva konkurencija, nego ono što svatko od nas napravi, zaključio je u ovome dnevniku od 15. srpnja Tomislav Fain.
Dakle, u ovoj jednostavnoj i kratkoj analizi stanja u kojemu se nalazi naša turistička ponuda može se iščitati da je vrijeme nerealnih očekivanja prošlost i da ‘divljanje’ broja apartmana, odnosno ležajeva u privatnom smještaju, ukoliko ga ne prati porast kvalitete i raznovrsnosti ponude, neće dovesti do ekonomskog rasta, naprotiv dogodit će se upravo suprotno, kako je napisala kolegica Radmila Kovačević u Večernjaku – zimmer frei će pojesti sam sebe. Naime, podatak da je u zadnje tri godine smještajni kapacitet zimmer freia porastao za gotovo 130 tisuća ležajeva, sam po sebi govori da je to segment u kojem ponuda raste galopirajućom brzinom, daleko brže nego recimo u hotelskom sektoru gdje se u istome razdoblju broj kreveta povećao tek za oko 5.800. Upravo zato, suočeni sa suparništvom koje je nastalo u segmentu privatnog iznajmljivanja, najteže je privatnim iznajmljivačima koji svoje sobe više ne pune lakoćom kojom su to radili prije godinu-dvije.

Naši hoteli 30 % skuplji od španjolskih i grčkih
Ovu ljetnu sezonu hrvatski je turizam dočekao sa 175 tisuća mjesta u hotelima, 247 tisuća mjesta u kampovima i 620 tisuća mjesta u privatnom smještaju (u ovom posljednjem segmentu za 130 tisuća više nego prije tri godine). U odnosu na hotele u Španjolskoj i Grčkoj, hrvatski hoteli imaju u prosjeku za 30 posto više cijene.