Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

ORONULI DOM Derutna molatska knjižnica osuđena na čekanje europskih sredstava

18.07.2020. 15:25


U mjestu Molat na istoimenom otoku davne 1926. godine u samom srcu mjesta izgrađena je zgrada Seoskog prosvjetnog doma, a 1933. je utemeljena knjižnica. Dom koji je nekada bio žila kucavica ovoga mjesta, u kojem je u tom razdoblju živjelo oko 1.000 ljudi, a koji je predstavljao kulturno središte i okupljalište za sve Molaćane i u kojem je do nedavno djelovala knjižnica s preko 12.000 knjiga, sada »spava« gotovo napušten, zidova nagriženih zubom vremena, raspucanih, koji izgledaju kao ožiljci te s knjigama koje su rasute i razbacane po podu. Dom koristi šačica umirovljenika koji u njemu dočekuju Nove godine, slave karneval te održavaju sastanke, ali ga više ne mogu održavati. Tek preko ljeta ovaj prostor malo oživi jer se u prizemlju sastaju i mlađi mještani i njihovi gosti koji dolaze provesti ljetne praznike na ovom prekrasnom otoku.


Dom izgrađen 1926. godine
Inače ova zgrada kao i nekadašnji ljetnikovac tzv. »Vila Abelić« u vlasništvu su Grada Zadra, a cijeli otok Molat je, unatoč činjenici što je miljama daleko, u biti zadarski Mjesni odbor. Henryka-Sylwia Tetzlaff-Mračić je predsjednica Mjesnog odbora Molat te nam je rekla kako je upravo prije nekoliko dana na Molatu bio Ivica Katić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, obrtništvo i razvitak otoka koji je obećao sanaciju i pomoć.
– Dom su izgradili naši djedovi i pradjedovi davne 1926. i to je naš ponos. Ovaj molajski dom je aktivno živio dok nije bilo interneta jer su se tamo čitale novine, bila je čitaonica, tamo su djeca imala predstave jer imamo salu sa scenom. Ipak, u to se nije ulagalo godinama te je sada sve u derutnom stanju. Promijenjena je stolarija i zgrada je pobojana, ali boja je već počela otpadati. Imamo i dva opasna momenta o čemu smo obavijestili Gradsku upravu – prvi je timpan, odnosno ukras na zgradi koji nije više čvrsto postavljen te bi u svakom trenutku mogao pasti. Mi sjedimo ispred te zgrade, a često imamo i sastanke u zgradi, a taj timpan koji teži nekoliko tona bi mogao pasti. Također, drugi problem koji traži hitnu sanaciju je balkon na kojem je pukla jedna konzola i ljulja se, govori nam Henryka-Sylwia Tetzlaff-Mračić, predsjednica MO-a Molat. Ističe kako je prije nje predsjednik Mjesnog odbora bio njezin suprug te je ona preuzela tu funkciju.
– Mi mještani smatramo kako biblioteka mora ostati na ovom mjestu jer u njoj imamo oko 12.000 knjiga koje je s godinama iz različitih donacija skupio Fahrudin Nikšić, koji je, nažalost, preminuo prije nekoliko godina. On je kroz mnogo godina sakupio velik broj knjiga te ih je onima koji žele čitati posuđivao. Nakon njegove smrti više tamo nitko ne radi. Jedna sumještanka Zdenka Bašić ima ključ knjižnice te ukoliko netko želi posuditi knjigu, ona otključa. Također, knjižnica je u lošem stanju jer na nekim mjestima otpada plafon, priča Tetzlaff-Mračić. Dodaje kako su ona i njezine prijateljice dogovarale kako će napraviti reda, ali priznaje kako su svake godine sve starije te nemaju dovoljno snage ni vremena za to. Naglasila je kako je potrebno što prije sanirati tu zgradu te je sačuvati od propadanja.


Knjige zaključane i zatvorene
Gospođa Zdenka Bašić ima ključeve molatske knjižnice. Ona nam pojašnjava kako je knjižnica nastala kao rezultat ljubavi prema knjigama te brojnim donacijama.
– Nakon smrti gospodina Nikšića koji se oženio našom sumještankom te doselio na Molat, knjižnica je ostala prazna. Moja kći i ja imamo ključeve te je ona pokušala popisati sve knjige kako bismo to malo uredili, ali knjiga ima na tisuće. Iz Grada su nam rekli kako će urediti knjižnicu, ali treba vidjeti kamo ćemo s tim knjigama i kako ih posložiti. Inače, moramo biti realni, kako nas na Molatu tijekom zime ima možda 50 mještana, dok se preko ljeta broj stanovnika poveća te tada ima više ljudi koji čitaju. Također, moramo priznati da su u Gradskoj upravi bili dosta susretljivi te su nam rekli kako će pomoći, kaže gospođa Bašić. Dodaje kako je ona na raspolaganju svima koji žele čitati jer joj je žao da knjižnica stoji zatvorena i da knjige stoje zaključane i zatvorene.
Slijedom ove priče provjerili smo u Gradu Zadru planiraju li nešto poduzeti u vezi ovog prekrasnog prostora koji se nalazi u samom centru mjesta.




Grad Zadar planira sanaciju objekata na svojim otocima
– Grad Zadar planira sanirati što veći broj objekata od društvenog značaja na našim otocima putem natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava iz EU fondova, uključujući i nekadašnju knjižnicu na Molatu koja se nalazi na katu Društvenog doma. Naime, UO za gospodarstvo, obrtništvo i razvitak otoka prijavio je projekt sanacije spomenutog doma na natječaj LAG-a Mareta za provedbu tipa operacije »Razvoj opće društvene infrastrukture u svrhu podizanja kvalitete života stanovnika LAG-a, TO 2.1.1.«. Vrijednost projekta iznosi preko 900.000 kn, a u tijeku je vrednovanje projekta od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Po Odluci o odabiru projekta, pokrenut će se postupak javne nabave za izvođenje građevinskih radova na zgradi Društvenog doma, a koji uključuju izradu međukatne konstrukcije i krovišta, te uređenje fasade, odgovaraju iz UO za gospodarenje gradskom imovinom. Na upit što planiraju sa zgradom nekadašnjeg ljetnikovca tzv. »Vili Abelić«, a koja je također u vlasništvu Grada, ističu kako je UO za gospodarenje gradskom imovinom u postupku pribave dokumentacije od strane ovlaštenih geodeta i vještaka građevinske struke kao preduvjet za donošenje odluke o načinu i pravnoj osnovi daljnjeg investiranja odnosno raspolaganja predmetnim objektom.
 


GKZD želi pomoći knjižnici na Molatu


– Još u drugoj polovici devedesetih razgovarali smo s Gradom o tome kakve su nam mogućnosti da sačuvamo knjižnicu, koja nije organizirana u skladu s našim knjižničarskim standardima već je neprofesionalna knjižnica. Pozdravljamo inicijativu mještana Molata i gospodina Nikšića koji je zaista revno prikupljao i brinuo se o knjižničnoj građi. U par navrata smo mu i mi dali neke svoje viškove knjiga. Dakle, bili smo prisutni, ali ne u formalnom smislu, jer bi to onda značilo da se knjižnica mora ustrojiti prema standardima za narodne knjižnice, a to onda znači da ima knjigu inventara, stručnog djelatnika, odgovarajući prostor, knjižnični softver…, rekla nam je Doroteja Kamber – Kontić, ravnateljica Gradske knjižnice Zadar, dodavši kako je bilo nekoliko pokušaja da se rad knjižnice profesionalizira, ali kako se do danas to nije dogodilo. Rekla je kako su nakon smrti gospodina Nikšića pokušavali omogućiti da korisnici dođu do građe te su to uspjeli zahvaljujući nekolicini volontera koji su bili voljni pomoći.
– Nastojat ćemo naći način da ta knjižnica postane dio mreže GKZD-a. Nastojat ćemo to urediti po principu otoka Silbe i Oliba, gdje imamo stacionare, ali to sve opet počiva na volonterima. Te knjižnice su vrlo važne za lokalno stanovništvo jer se oni tu sastaju, provode slobodno vrijeme, posuđuju knjige…, rekla je Kamber-Kontić zaključivši je kako je najlošija solucija da mještani Molata u potpunosti izgube knjižnicu.
 
 


Vila Abelić kao središte Arhipelogosa


Davne 2009. godine na Molatu je prezentiran projekt Sveučilišta u Zadru pod nazivom »Arhipelogos«, koji bi, kako je tada govoreno, na dugi rok trebao omogućiti dislokaciju pojedinih sveučilišnih aktivnosti na otoke i u zaobalje, poput pokretanja otvaranja ljetnih škola, radionica i terenskih boravaka u zaobalju i na otocima, oživjeti lokalnu zajednicu prisutnošću studenata i znanstvenika te, naposljetku, osigurati i određenu materijalnu korist lokalnoj zajednici.
Na Molatu bi se sveučilišne aktivnosti odvijale u dva bivša vojna objekta i u »Vili Abelić«, od koje jedva da su ostala četiri zida u koliko je lošem stanju, a koja bi trebala postati sjedište Arhipelogosa na Molatu.
Inače, ljetnikovac Abelić je dugi niz godina bio restoran sa sobama za najam te se zvao »Javor«. U njemu su se održavali koncerti i proslave vjenčanja.