Grad ostaje "alergičan" na pelud

Slika korisnika admin
ambrozija
Adam VIDAS
U Zadru, ambrozije najviše ima uz Gaženičku cestu i na Bokanjcu, a nesmetano raste i na potezu od Žmirića do Zatona

Sredina kolovoza i početak rujna vrijeme je polinacije, odnosno cvjetanja ambrozije čija je pelud u klinički relevantnim koncentracijama posljednjih godina prisutna i u Dalmaciji te kao takva odgovorna za znatan udio sezonskih alergija. Dok kontinentalna Hrvatska, posljednjih dana bilježi visoke koncentracije peludi ambrozije, u Dalmaciji koncentracija peludi korova, izrazito opasne i alergene svojte Ambrosia artemisiifolia L., je niska. No i niske koncentacije peludi ambrozije su dovoljne da kod izrazito osjetljivih ljudi izazovu alergijsku reakciju.

Zadrani zovu Zavod

S alergijskim reakcijama na pelud ambrozije ovih dana suočavaju se i brojni Zadrani, zbog čega zovu zadarski Zavod za javno zdravstvo kako bi provjerili koncentracije peludi ove izrazito alergene svojstve, što im izaziva zdravstvene probleme. No, Zavod za javno zdravstvo, više ne raspolaže takvim informacijama jer je zadarski gradonačelnik dr. Zvonimir Vrančić u ožujku ove godine, u sklopu racionalizacije troškova, ukinuo program praćenje koncentracije peludi, koju je godinama financirao Grad Zadar.

Podsjetimo, Služba za zdravstvenu ekologiju zadarskog Zavoda za javno zdravstvo u suradnji s Gradom Zadrom posljednje četiri godine provodila je Program praćenja vrsta i koncentracije peludnih zrnaca u zraku na području grada Zadra i njegove okolice. Glavni ciljevi ovog programa bili su ubrzavanje protoka informacija o peludnim alergenima, utvrđivanje utjecaja peludnih alergena na pojavu alergija među stanovništvom, integracija u sustav biometeorološke prognoze te povezivanje s ostalim centrima u Hrvatskoj i Europi. Za njegovu realizaciju, Grad Zadar je godišnje izdvajao 180 tisuća kuna bez PDV-a, što je dr. Vrančić ocijenio velikim novcem i u ožujku ove godine odustao od daljnjeg financiranja ovog projekta. Iako su tada u zadarskom Zavodu za javno zdravstvo isticali važnost kontinuiranog praćenja vrste i koncentracije peludnih zrnaca u zraku, gradonačelnik je bio neumoljiv i predložio da se nova studija izradi za četiri godine, smatrajući kako se podaci godinama tek neznatno mijenjaju.

U izvješću koje je tada prezentirano gradskim vlastima stojalo je kako je prošle godine pronađeno dvostruko više peludnih zrnaca nego tijekom 2008., a među njima je i pelud izrazito alergene vrste ambrozije, koja se širi i na zadarskom području. Zbog činjenice da su peludna zrnca najčešći uzrok alergijskih bolesti dišnog sustava te predstavljaju najčešći prirodni alergen današnjice, u Službi za zdravstvenu ekologiju zadarskog Zavoda za javno zdravstvo i danas izrazito su nezadovoljni takvom odlukom.

- Projekt praćenja koncentracije peludi ukinut je u ožujku ove godine, no čini se da većina ljudi nije upoznata s time. Zbog različitih alergijskih reakcija, ljudi nas i dalje zovu, zanima ih peludna prognoza, no mi im, nažalost, više ne možemo pomoći, kaže Benito Pucar, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju u zadarskom Zavodu za javno zdravstvo.

Vrijeme cvatnje

Inače, Ambrosia artemisiifolia, koja izaziva alergijski rinitis u kombinaciji s alergijskim konjuktivitisom i astmom, u narodu poznatija pod imenima limunđik i pelinolisna ambrozija, samonikla je biljka koja potječe iz prerijskih predjela Sjeverne Amerike. U Europi se pojavila krajem 19. stoljeća kada je prenesena kao slijepi putnik brodovima koji su prevozili sjemenke žitarica, crvene djeteline i lucerke. U posljednjih 20 godina ambrozija je glavni korov u zemljama srednje i jugoistočne Europe. U Hrvatskoj ambrozija je prvi put evidentirana 1941. godine na području Podravine, Posavine i Slavonije. Danas ambrozija raste u cijeloj Hrvatskoj, osobito u Slavoniji, porječju rijeka Save i Drave, s tim da je okolica Osijeka evidentirana kao područje s najvećom koncentracijom peludi ambrozije u ovom dijelu Europe. S kontinentalnih dijelova Hrvatske ambrozija se proširila i uz obalni pojas, odnosno krajeve uz more, tako da je danas uz zadarsko područje ima i u Istri te Dubrovniku.

Ambrozija se gotovo posvuda može naći - u zapuštenim dvorištima, vrtovima, oranicama, livadama, uz željezničke pruge, ceste, putove, potoke, rijeke i kanale, a zna se zakorijeniti i u nasadim kukuruza, šećerne repe i krumpira - a najbolje raste na sunčanom i nedovoljno obrađenom zemljištu.

Ambrozija, jednogodišnja biljka vretenastog korijena, koja naraste do 1,5 metar, može se prepoznati po razgranatom stablu s puno grubih dlačica. Listovi su joj jajolikog oblika, dugi pet do deset centimetara, nasuprotno raspoređeni i razdijeljeni u uske režnjeve. Ambrozija cvate tijekom kolovoza i početkom rujna, cvjetovi su joj žućkaste boje i grozdastog oblika. Biljka proizvede veliki broj sjemenki, koje mogu preživjeti u zemlji više od 30 godina, a mogu izdržati i uvjete smrzavanja. Kako pelud ambrozije ima vrlo dobre aerodinamične osobine može "putovati" i do nekoliko stotina kilometara, a njegovu raspršivanju pogoduje sunčano i vjetrovito vrijeme.

Čija je ambrozija?

Zbog štetnosti, ali i lakoće širenja ovog opasnog i alergenog korova, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva prije dvije godine donijelo je Naredbu o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije, kojom se propisuju mjere njezinog obveznog uklanjanja. Prema spomenutoj Naredbi o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije, svi vlasnici ili korisnici obrađenog i neobrađenog zemljišta, kao i oni koji javnim površinama upravljaju dužni su o vlastitom trošku redovito uklanjati tu biljku.

Ne učine li to ni nakon upozorenja nadležnih inspekcija, morat će platiti kaznu od 6.000 do 10.000 kuna za fizičke, odnosno između 30 i 50 tisuća kuna za pravne osobe. Inače, ambrozija se, prema tom propisu, smije uklanjati košnjom, čupanjem korijena ili pak herbicidima, i to uoči opasnog cvjetanja biljke, od sredine travnja do početka srpnja. Paljenje, najčešći način na koji poljoprivrednici uklanjaju ambroziju, nije dopušteno.

Rezultati Programa praćenja vrsta i koncentracije peludnih zrnaca u zraku, koji provodi Služba za zdravstvenu ekologiju, posljednjih godina su, u više navrata, pokazali visoku koncentraciju peludi ambrozije na području Zadra i šire okolice, koja je kod osjetljivih ljudi izazivala alergijske reakcije. Kako se ambrozija udomaćila na zadarskom području, takvi rezultati mogu se očekivati i ove godine, krajem kolovoza ili početkom rujna, kada biljka i cvate. U Zadru, ambrozije najviše ima uz Gaženičku cestu i na Bokanjcu, a nesmetano raste i na potezu od Žmirića do Zatona te na području Biograda i Vrane.

Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije i dalje je na snazi, no na zadarskom području se ne provodi. Kao glavni razlog ranijih godina navodilo se da ambrozija raste na zemljištima čiji se vlasnici ne mogu ili ne žele utvrditi. Tog problema svjesni su i u resornom ministarstvu, čiji su čelni ljudi u više navrata isticali problematiku zemljišta čiji se vlasnici ne mogu utvrditi, a država na privatne posjede na može ući.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno