Ostatak ljeta bit će iznadprosječno toplo i bez kiše

Kišno razdoblje tijekom ovoga ljeta pokvarilo je mnoge jadranske fešte na otvorenom koje su odgođene za neki ljepši dan, često i otkazane, s čime je u vjetar otišao veliki broj uloženih sati truda, dok o novcu ne treba ni govoriti
Kamo je nestalo ljeto ili kad će kraj ovim pljuskovima – neka su od sve češćih pitanja građana Hrvatske i mnogih turista koji su ljetni godišnji odmor dugo planirali, prevalili brojnu kilometražu i na kraju krajeva nemali novac izdvojili da bi došli u Hrvatsku i dobili sunčano i toplo vrijeme. No promjene globalne klime sve su očitije pa su im nerijetko u dosadašnjem tijeku ljetne sezone planovi pokvareni.
Sve je manja razlika između godišnjih doba, bar u ovom dijelu svijeta u kojem živimo. Ali nije mnogo drukčije niti u njegovom ostatku. Potresi, vulkanske erupcije, naftna zagađenja mora, sve su to stvari koje imaju veze s klimom, odnosno s vremenom, ili će naknadno utjecati na našu životnu sredinu.
Kišni Metković
Tako je kiša mnogima umjesto izležavanja na suncem okupanoj plaži upriličila dan proveden u zatvorenom prostoru ili pak s kišobranom u ruci, a na odjeću kratkih rukava navukla vjetrovke. Bezuspješno su svoj pogled upirali prema nebu očekujući da se ono smiluje i umjesto tmurnih oblaka donese sunce.
Stara poslovica kaže da se po jutru dan poznaje. Ovogodišnji prvi dan ljeta ostat će zapamćen po vjetru i kiši, uz temperature debelo niže od ljetnog prosjeka. Primjerice, u Metkoviću je tada izmjereno 90 litara kiše po metru kvadratnom, što su iznimno ekstremne vrijednosti padalina, poglavito ako se uzme u obzir da je riječ o kalendarski prvom danu ljeta. Takvih je dana bilo poprilično, osobito u lipnju, zbog čega se umjesto očekivanih vrućina u ovo doba godine živa u termometru spuštala do najmanjih dvoznamenkastih stupnjeva Celzijusa. Oni mlađi će istaknuti – ne pamti se kad je palo toliko kiše tijekom ljeta, dok će se oni nešto stariji zasigurno složiti s meteorolozima da i nije riječ o ekstremnom vremenu koje po količini oborina previše odstupa od prethodnih godina.
Uobičajene vrijednosti
Zoran Vakula iz Hidrometeorološkog zavoda naglasio je kako se prognoze za ovo ljeto ostvaruju, što će reći da je lipanj bio prilično kišovit, osobito u zapadnoj i istočnoj Slavoniji, s ocjenama vrlo i ekstremno kišno te niskim temperaturama. Srpanjski su učinci čista suprotnost od lipnja, pa je prethodni mjesec bio vrlo topao i bez puno padalina. Oborinske prilike najvećim su dijelom svrstane u kategoriju ‘normalno’, ponegdje čak i ‘sušno’ kao primjerice u Karlovcu, Slavonskom Brodu i Zavižanu, dok su se kiše najviše nagledali Zagrepčani, stanovnici unutrašnjosti Istre, širega područja Šibenika te osobito Pazina. Prema Vakulinim riječima, prva polovica kolovoza čak je iznad prosjeka po pitanju temperatura zraka, a vrućine je na jedan dan ublažio pljusak u praskozorje svetkovine Velike Gospe.
– U Rijeci je palo čak 28 posto manje kiše od dosadašnjeg prosjeka, što je upola manje nego primjerice u Parizu. Stoga se, s izuzetkom ponekih lipanjskih dana, ne može reći da je ovogodišnju ljetnu sezonu pokvarila kiša. Baš naprotiv, uz iznenađenje ponekim pljuskom, može se reći da je gotovo s kišom i ružnim vremenom. Prema našim prognozama, temperature zraka u kolovozu ne bi se trebale spuštati ispod 30 stupnjeva, što znači da bi trebalo biti toplije od prosjeka – rekao je Vakula.
Vrijeme pokvarilo zabavu
No ipak ostaje činjenica da je kišno razdoblje tijekom ovoga ljeta pokvarilo mnoge jadranske fešte na otvorenom koje su odgođene za neki ljepši dan, često i otkazane, s čime je u vjetar otišao veliki broj uloženih sati truda, dok o novcu ne treba ni govoriti. Tako su turisti, osim što su ostali bez mora i sunca, zakinuti i za zabavno-gastronomska događanja.
U boljoj su situaciji hotelski gosti, jer većina hotela za njih priređuje zabavno-sportske aktivnosti, animaciju i priredbe. S druge strane, turisti u privatnom smještaju prepušteni su sami sebi, da se snalaze kako znaju i umiju. Međutim, svima njima, bez obzira na to jesu li smješteni u hotelu, privatnom smještaju ili na jahtama, zajednička je želja da kiša prestane i da konačno grane sunce.
Kao što će reći – šetnje po kiši i pod tmurnim oblacima imaju na pretek i kod svoje kuće, ovdje im treba sunce.

Kiša djeluje umirujuće

Odnos prema kiši različit je širom svijeta. Kako navodi web stranica meteo-info.hr, u klimatski uglavnom umjerenim predjelima zapadnoga svijeta uz kišu se najčešće vezuju negativni pojmovi i osjećaji, pa je kiša uglavnom suprotstavljena sjajnom i uvijek “sretnom” suncu.
No kiša može pružiti užitak i radost jer mnogo je ljudi koji kažu da kiša na njih djeluje umirujuće, i sam pogled na kišu koja pada za njih je užitak. Za suha područja na Zemlji, kao što su Afrika, Indija i Srednji istok, kiša je čista radost i u njoj nema ničega ni tužnog, ni negativnog. Svaki njen dolazak malo je slavlje, a koliko je važna primjerom pokazuje Botswana, u kojoj se za kišu koristi setswana riječ “pula”, koja je ujedno i naziv nacionalne valute, čime se naglašava i ekonomski značaj kiše za tu sušnu zemlju.
Mnogi ljudi vole miris koji se širi za vrijeme i neposredno nakon kiše. Izaziva ga posebno ulje (petrichor) koje proizvode biljke i koje se tijekom kiše oslobađa i širi zrakom a upijaju ga stijene i tlo. U po kiši poznatom Londonu padne gotovo upola oborine nego recimo Zagrebu. U Londonu u prosjeku svaki drugi dan pada kiša.

Zadar u hrvatskom prosjeku

Najkišovitijim gradom na svijetu smatra se Seattle, vjerojatno zbog činjenice da on ima čak 201 oblačan dan u godini, u odnosu na 152 oblačna dana New Yorka. Svjetskom prijestolnicom kiše smatra se Vancouver, grad u kojem odjednom padne i do 40 mm kiše.
U Hrvatskoj se za titulu najkišovitijega grada “bore” Rijeka i Ogulin. Oba grada imaju podjednaku godišnju količinu oborine (oko 1.560 mm), ali tip vremena i kiše se itekako razlikuju. Rijeka je obalni grad i stoga ima više sunčana vremena, a kiša ovdje pada doslovno “kao iz kabla”, dok je ogulinska kiša nešto tiša, dugotrajnija i “dosadnija”, što dodatno pridonosi ogulinskoj mističnoj atmosferi. Zadar je u prosjeku s 915 mm kiše.