Poljaka više nego Talijana

Veliko iznenađenje ove turističke godine svakako su gosti iz Slovenije koji su s prošlomjesečnim rastom noćenja većim od deset posto zasjeli na prvo mjesto po udjelu u ukupnom turističkom prometu. S njemačkog je tržišta istovremeno, uz pad od tri posto, ostvareno 14,1 posto svih noćenja. No, pomalo u sjeni najvećih, ostali su rezultati koji su ostvareni s austrijskog tržišta, ali i iz Češke ili Poljske.
Austrijanci su i lani, unatoč krizi, bili među rekorderima sezone što je pokazalo da je tržište stabilno, ali i potvrdilo tezu da se gosti vraćaju bližim destinacijama dostupnim automobilom. Baš kada se mislilo da je veći rast dolazaka vrlo teško očekivati, u srpnju je s austrijskog tržišta stiglo 12 posto više gostiju te ostvareno 10 posto više austrijskih noćenja.
Euro vrijedi više
– Austrijsko tržište je doista pokazalo kontinuitet, dok su druga padala pa opet rasla. Gospodarstvo u Austriji je već krajem prošle godine pokazalo znake oporavka, odnosno lagani rast, što je pratilo smanjenje stope nezaposlenosti. To je sigurno utjecalo na bolju opću klimu u zemlji. Uz to je, primjerice, središnja banka Austrije u svom redovnom istraživanju o vrijednosti eura za austrijske goste u drugim zemljama objavila kako je za Austrijanca euro 30 posto vrjedniji u Hrvatskoj nego u matičnoj zemlji. A veću vrijednost gost za euro dobiva u Hrvatskoj nego u Turskoj, Tunisu i Egiptu. Sve je to sigurno utjecalo na ove rezultate, kazao je Ranko Vlatković, direktor ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Beču. Hrvatska medijska kampanja je, dodaje, također bila vrlo zapažena.
Početak glavne sezone obilježio je lagani pad u prodaji privatnog smještaja i apartmana, dok je hotelski smještaj bio u porastu više od deset posto, a i touroperatori navode pozitivne brojke što se tiče organiziranih dolazaka.
– Treba reći da su najave za posezonu dobre. Prema informacijama naših partnera pojačani dolasci bi se trebali produžiti do polovice listopada, kazao je Vlatković.
Rekorderi sezone
Među pravim rekorderima ovogodišnje sezone su gosti iz Poljske. Poljaci su u srpnju ostvarili 18 posto više noćenja i dolazaka. Pritom treba naglasiti kako je s poljskog tržišta ostvareno više noćenja nego s primjerice – talijanskog. Poljski su gosti, osim toga, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prošlog mjeseca ostvarili najveći turistički promet.
Predsezonu je u ovoj zemlji obilježilo nekoliko velikih tragedija, ukazuju u poljskom uredu Hrvatske turističke zajednice. U travnju je poginuo gotovo cijeli politički poljski vrh na čelu s predsjednikom države što je inidrektno utjecalo i na odlaske na ljetovanja. Izvanredni predsjednički izbori raspisani su za kraj lipnja i početak srpnja pa su, unatoč mogućnosti glasovanja u drugim zemljama, mnogi Poljaci odlučili prolongirati odlazak na godišnji za vrijeme nakon izbora. U dva navrata Poljsku su tijekom proljeća pogodile i velike poplave s gubicima koji su procijenjeni na oko 2,5 milijarde eura što također nije zanemarivo.
Međutim, presudna je izgleda dobra gospodarska situacija u Poljskoj – lani je ova zemlja bila jedna od rijetkih koje su zadržale rast BDP-a unatoč ekonomskoj krizi koja je drmala Europom – i pozitivna gledanja Poljaka na bližu budućnost.
– U Poljskoj životni standard raste i u nekim stvarima su nas prestigli. Cijena za poljskog gosta više nije presudna, već je bitna sama atraktivnost destinacija i tu su prepoznali Hrvatsku. Naša je zemlja u ljetnim mjesecima destinacija broj jedan za ove goste, kaže Bojan Baketa, direktor ureda HTZ-a u Varšavi.
Poljski turisti koji dolaze u Hrvatsku u 80 posto slučajeva su individualci. Sve više putuju avionom pa je tako ove godine krenuo i jači čarter prema hrvatskim destinacijama. I to Srednjoj te Južnoj Dalmaciji.
Na pitanje što je sa stereotipima o poljskim i češkim gostima Baketa navodi kako će trebati još neko vrijeme da se stereotipi prevladaju.
– Tko uostalom danas može popiti deset butelja vrhunskog vina, pita se direktor varšavskog ureda HTZ-a.
Dodajmo i da je na trećem mjestu po turističkim noćenjima u srpnju u Hrvatskoj skočilo češko tržište, dok su primjerice Slovaci na sedmom mjestu.