Pomoć zaduženima u francima tek od listopada

Kamata na balon je visoka, ali se neće zaračunavati za prvih šest mjeseci. Maksimum je to koji se mogao postići, kazala je premijerka. HNB podržao dogovor Vlade i banaka

Čelnici poslovnih banaka i Jadranka Kosor potpisali su u srijedu u Banskim dvorima memorandum o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita kojim se predviđa fiksiranje tečaja franka na 5,8 kuna na rok od pet godina. Razlika anuiteta između tog fiksiranog i stvarnog tečaja formirala bi odgođeno potraživanje, odnosno balon. Za dogovor trebaju dvije strane, ovo je maksimum koji smo uspjeli postići, nekoliko je puta ponovila premijerka uoči potpisivanja dodatka memorandumu s bankama koji je zaključen u lipnju ove godine i kojim su banke pristale prolongirati kredite građanima na 40 godina i do 75. godine života. Tako će se kreditno opterećeni građani koji se odluče na formiranje odgođenog potraživanja zadužiti za buduće generacije.
Na razliku od zamrznutog tečaja u odnosu na stvarni tržišni, banke će zaračunavati kamatu od 3,95 posto što je puno s obzirom da je Vlada tražila da se na taj dio ne zaračunava nikakva kamata. Banke su prihvatile nezaračunavanje kamate samo za prvih šest mjeseci. Predsjednica Vlade ustvrdila je kako je to maksimum koji se uspio dogovoriti. Hrvatska Vlada, osim toga, jedina je vlada u širem okruženju koja se aktivno uključila u u pregovore s bankama pod ozbiljnim pritiskom građana zabrinutih zbog, kako je kazala Kosor, toga “što će biti sutra”. Izuzetak je jedino Mađarska, a na to ukazuju i bankari precizirajući kako je u toj zemlji pomoć modelirana zadiranjem u proračun, dok u Hrvatskoj banke to čine na teret svog računa dobiti i gubitka.
Slamka spasa
Hrvatska narodna banka, pak, priopćila je da svojim mjerama i regulatornim pravilima podržava dogovor poslovnih banaka i Vlade. To znači da će HNB kao što je najavljeno, bankama osloboditi 3,5 milijardi kuna. No, od njih očekuje da više ne daju kredite u švicarcima.
“Imajući u vidu poteškoće s kojima su se građani do sada susretali prilikom otplaćivanja kredita vezanih uz švicarski franak, a na koje je HNB pravovremeno upozoravala, i posebno imajući u vidu mjere koje će se poduzeti slijedom spomenutog dogovora Vlade i banaka, HNB i ovom prilikom ističe da smatra neprimjerenim daljnje odobravanje novih kredita s valutnom klauzulom vezanom uz švicarski franak”, stoji u priopćenju središnje banke. HNB podsjeća na svoju spremnost da raspoloživim alatima intervenira kako bi se održala primjerena stabilnost financijskog sustava zemlje, a posebno bankarskog sustava.
Dogovoreni model s fiksiranim petogodišnjim tečajem franka i odgođenim potraživanjem moći će ugovoriti svi korisnici stambenih kredita, koji smatraju da će im mjera pomoći. Bankari nemaju točan podatak koliko građana ima problema s plaćanjem anuiteta kredita, pa navode kako je prema podacima HNB-a iz lipnja 6,40 posto stambenih kredita problematično. No, na slamku spasa građani mogu računati tek u listopadu, jer su se banke obvezale da će uložiti maksimalan napor da se mjere “implementiraju početkom listopada ove godine”.
– Kad je Mađarska fiksirala tečaj franka prema forinti, prelazak na novi model trajao je šest mjeseci, upozorio je Zdenko Adrović, predsjednik Uprave Raiffaisen banke.
Strah od tužbi
Što se tiče smanjenja kamatnih stopa, memorandumom nisu utvrđene jer bi to značilo ugovaranje cijene, odnosno narušavanje tržišnog natjecanja. No, banke su spremne na smanjenje kamatnih stopa za osnovni kredit i to u rasponu od 0,5 do jedan posto, ovisno o banci. Kako je kazao Adrović, smanjenje kamatnih stopa na kredite stvar je svake banke i one će o tome odlučivati individualno, ali i predviđa kako bi do toga moglo doći u rujnu ili listopadu.
Kombinacija mjera koje su bankari i Vlada dogovorili, kako neslužbeno ističu bankari, osnovnu ratu stambenog kredita građanima će “svesti” na iznos kunskog anuiteta kao u trenutku sklapanja ugovora o kreditu. Vlada i bankari izabrali su ovakav način dogovaranja pomoći, jer bi svaka imalo čvršća forma ugovora mogla dovesti do tužbi i zahtjeva za ocjenom ustavnosti dogovora.

Prka: Ne zarađujemo na rastu “švicarca”

Banke ne zarađuju rastom šivcarskog franka, jer iste takve obaveze  imamo prema našim kreditorima, poručio je Božo Prka, predsjednik Uprave  Privredne banke. Govoreći o jučer potpisanom aneksu memoranduma, Prka  je kazao kako je to dodatna mjera (uz lipanjske) koja mnogima može olakšati  servisiranje duga. Dodao je i kako bi pad tečaja ispod 5,8 kuna “ispuhavao  balon”, odnosno kroz pet godina odgođeno potraživanje bi se punilo ili  praznilo ovisno o kretanju tečaja. No, Prka bi građanima savjetovao i da,  ukoliko tečaj franka padne ispod fiksiranih 5,8 kuna, svoje kredite  konvertiraju. Ako se protekom roka od pet godina ili prije toga odgođeno  potraživanje svede na nulu, kredit bi se  nastavio plaćati prema uvjetima iz  osnovnog ugovora.

“Crni” izračuni i sfera klađenja

Građanin koji je prije šest godina, dakle 2005. godine, ugovorio stambeni kredit od 154 tisuće franaka, što je tadašnja protuvrijednost 100 tisuća eura (735 tisuća kuna), u startu je imao kunski anuitet od 3.752 kuna. Građaninu iz našeg primjera rata je iznosila 800 franaka. Kredit je ugovarao u trenutku kada je vrijednost franka bila 4,69 kuna dok je danas njegova protuvrijednost 6,55 kuna. Našem dužniku, u odnosu na početak kreditne obaveze rata je poskupila 40 posto i trenutni mu je anuitet 5.240 kuna. Po današnjem tečaju, taj korisnik banci duguje preko 900 tisuća kuna, dakle 165 tisuća kuna više nego što je 2005. godine podigao.
U posve jednostavnoj računici, kada bi on pristao na balon k
redit  mjesečni anuitet bio bi mu 4.640 kuna (odnosno 600 kuna manje nego uz trenutni tečaj franka). Pod pretpostavkom da bi prosječan tečaj narednih pet godina bio na razini 6,55 kuna, balon bi mu ispunilo 36 tisuća kuna. S godišnjom kamatom od 3,95 posto balon bi iznosio 39.730 kuna. Ta bi se svota pridodala na preostali osnovni kredit. U slučaju da franak padne  ispod fiksiranih 5,8 kuna balon bi se ispuhivao, a u idealnom slučaju odgođenog plaćanja sveo bi se na nulu. Isplati li se ili ne ulaziti u balon aranžman generalno je nemoguće reći jer je cijela priča u sferi klađenja kao što su od starta bili krediti u “švicarcima”. No, nekome i trenutno sniženje rate za 100 kuna može puno značiti.  Stoga će svaki zainteresirani dužnik trebat dobro promisliti i s bankom pokušat izradit kalkulaciju svog individualnog slučaja prije no što donese odluku. Generalno bi se moglo reći da se “odgođeno potraživanje” može isplatiti ako je tečaj franka viši od zamrznute razine. No, na kraju korisnik ulazi u novo zaduženje.