Reforma Hitne odnosi radna mjesta i donosi manje plaće

Djelatnici saniteta više neće raditi noću pa će im plaće koje su sada od 4.500 do 5.500 kuna pasti za oko 1.000 kuna. Radna mjesta pedesetak medicinskih tehničara su upitna

Radna mjesta  pedesetak medicinskih tehničara Zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba upitna su, a za još 80-tak zaposlenih, koji će zajedno sa  sanitetskim prijevozom prijeći pod krov gradskog doma  zdravlja, izvjesno je smanjenje plaće za oko 1.000  kuna ili za čak 25 posto.  Strah i neizvjesnost za radna mjesta postali su tako  sastavnim dijelom reforme  hitne medicinske pomoći  koja se nadolazeće jeseni  treba ubrzano provesti na  području čitave Hrvatske.  Djelatnici sanitetskog prijevoza samo će formalno  prijeći u sastav doma zdravlja, dok će zapravo ostati  na istoj lokaciji. No, po opisu posla više ne bi trebali  “uskakati” kao pripomoć hitnoj pomoći, već samo prevoziti pacijente na dijalizu  ili do bolnice. To će bitno  smanjiti njihove plaće, odnosno zdravstvu osigurati  određene financijske uštede,  ali će istodobno – upozoravaju u sindikatu – umanjiti  broj raspoloživih vozila “hitne” na terenu. Kako 45 timova saniteta prelazi pod  novu upravu, hitnoj ostaju  postojeća 64 tima hitne pomoći.
– Djelatnici saniteta više  neće raditi noćnu smjenu, a  plaće koje se sada kreću u  rasponu od 4.500 do 5.500  kuna će im, po gruboj procjeni, pasti za oko 1.000 kuna,  računa Natko Kulenović, sindikalni povjerenik  Samostalnog sindikata  zdravstva u zagrebačkom  Zavodu za hitnu medicinu,  koji kaže kako pregovori o  sudbini viška zaposlenih još  traju. Zaposlenike hitne najviše čudi što su ih o svemu  obavijestili prije mjesec dana, u jeku godišnjih odmora,  a rok u kojem se “prelazak”  treba odigrati je 1. listopada.  Ne zna se ni tko će ići, a tko  ostati, niti koji će se kriteriji  primijeniti kod raspodjele  zaposlenih. Kako zakon u  pravilu štiti zaposlene s više  radnog staža, moglo bi se  dogoditi, smatraju u sindikatu, da hitnoj pomoći ostanu ljudi pred penzijom, a u  sanitet prijeđu mladi i bolje  obrazovani kadrovi.
– Razdvajanje saniteta i  hitne pomoći ozakonjeno je  2009. godine. Još tada tražili  smo da se uspostave jasni  kriteriji i definira kako će se  to provesti, ali nas nisu poslušali. Krenulo se navrat-nanos pred godišnje odmore, s rokom od tri mjeseca, upozorava Kulenović.  Kako se fizički neće promijeniti ništa, jer i vozila i  osoblje ostaju u sadašnjem  prostoru, pitanje je zbog  čega se u reformu uopće ide.  Razlog može biti jedino  ušteda, i to na zaposlenima i  na pacijentima, veli Kulenović. 
U reformu hitne medicinske pomoći uloženo je 18  milijuna eura kredita Svjetske banke, a Vlada će iz  proračuna obvezala izdvojiti  još 75 milijuna eura. Projekt  težak 90 milijuna eura pokrenut je prije tri godine, ali  se s njim dosad nije odmaklo gotovo ni za milimetar.
– Kupnja novih vozila  i  helikoptera hitne nije reforma, kao ni uređivanje hitne pomoći u metropoli koja  je stotinu godina dobro funkcionirala. Ne možemo  čekati da se dogodi neka  katastrofa da bi se to shvatilo, upozorava Spomenka Avberšek, predsjednica  Samostalnog sindikata  zdravstva i socijalne skrbi.
 Prema najavi iz HZZO-a,  do kraja godine uspostavit  će se zavodi za hitnu medicinu na cijelom području  Hrvatske, a tijekom 2011. i  2012. godine izvršit će se   isporuka potpuno opremljenih 128 novih vozila hitne  medicinske pomoći i započeti edukacija liječnika i  tehničkog osoblja.

Stihijske promjene

Problemi sa hitnom vidljivi su i u Bjelovaru, gdje je osnovan prvi Zavod  hitne medicine prema novoj mreži. Koliko se u taj projekt krenulo stihijski,  vidi se iz činjenice da su zaposlenici hitne pomoći u srpnju pristali na  sporazumni raskid radnog odnosa da bi prešli u novu ustanovu, a ona će  dobiti rješenje o početku rada tek krajem rujna.
– Iako ti ljudi neće ostati na cesti, to je očito kršenje radničkih prava,  navodi Gordana Knežević-Miličić, županijska povjerenica Hrvatske liječničke komore (HLK). Ona je, zajedno s desecima obiteljskih liječnika,  nedavno odbila potpisati ugovor o dežurstvu u hitnoj medicini koji su joj  ponudili na potpis. Obiteljski bi liječnici, naime, prema reformi trebali  sudjelovati kao podrška hitnoj pomoći. – Nitko nas ni o čemu nije  obavijestio, niti o reorganizaciji hitne, niti o tome što ćemo i kako raditi.  Tretira nas se kao da smo na robiji, stalno nam se nešto nameće, a nitko  nas ne pita što mislimo,  revoltirana je bjelovarska liječnica koja kaže kako  su liječnici danas jedina struka koja je prisiljena raditi s upalama pluća i  polomljenim nogama. “Nećemo da nam se netko klanja, ali imamo svoje  granice”, upozorava Knežević-Miličić.Koliko je ugovora s liječnicima  dosad sklopljeno u Bjelovaru, i kakva sudbina očekuje zagrebačke  djelatnike hitne pitanje je na koje se ovih dana odgovor ne može dobiti jer  su nadležni redom na godišnjem odmoru.