Hrvatska odbacuje drugi Rehnov prijedlog

Pregovarači smatraju da bi taj prijedlog bio obvezujući “samo u slučaju da ga je Hrvatska prihvatila”. Davorin Rudolf smatra da je pozicija Hrvatske bitno ugrožena nastavkom pregovora temeljem drugog Rehnova prijedloga, koji spominje slovenski dodir s otvornim morem

Kakav god bio, budući sporazum sa Slovenijom o arbitražnom sudu, kao i ishod buduće arbitraže, bit će za Hrvatsku “bolji i povoljniji” od propalog sporazuma Račana – Drnovšek. Kako uvjerava naš sugovornik blizak pregovorima s Ljubljanom, uopće ne treba dvojiti da će Hrvatska u skorom nastavku pregovora uspjeti korigirati za Hrvatsku nepovoljna polazišta u drugom Rehnovu prijedlogu.
Hrvatska strana, naime, uopće ne prihvaća tezu opozicije o obvezujućem karakteru drugog Rehnova prijedloga, jer bi taj prijedlog bio obvezujući “samo u slučaju da ga je Hrvatska prihvatila”. “Dotad traju pregovori, na kojima će hrvatski pregovarači odmah na početku staviti svoje amandmane, nakon čega se mogu očekivati i slovenski amandmani, i tako unedogled…”, kaže naš sugovornik, objašnjavajući da Hrvatska neće prihvatiti ni eventualno slovensko inzistiranje na polazištima iz drugog Rehnova prijedloga, jer “čemu onda uopće pregovori?”.
Drugi Rehnov prijedlog, naime, sadržava značajna odstupanja u odnosu na prvi “konačan” Rehnov prijedlog, što ga je prihvatio i Hrvatski sabor. I jedan i drugi prijedlog predviđaju rješavanje graničnog spora pred arbitražnim sudom. Izvorni Rehnov prijedlog, pored predstavnika Hrvatske i Slovenije, predviđa biranje još tri suca iz redova priznatih stručnjaka međunarodnog prava dogovorom dviju strana, no u slučaju da se ne mogu dogovoriti, tri suca odredio bi predsjednik Međunarodnog suda pravde u Haagu (ICJ).
U drugom pak prijedlogu Rehn uvažava slovenski strah od ICJ-a, odredivši da troje sudaca određuje Europska unija. Iako nije prihvaćen slovenski zahtjev da se načelo “equity” zamjeni s načelom pravičnosti (ex aequo et bono), Rehn je dopustio naoko sitnu terminološku promjenu termina “dodir” (contact) u “spojnicu” (junction), što je glavni uzrok sadašnjih hrvatskih glavobolja. I jedan i drugi termin, naime, mogli bi u arbitražnom sporazumu sugerirati teritorijalni kontakt slovenskog mora s međunarodnim vodama.
Hrvatska će pak i dalje inzistirati na “rješenju u skladu s međunarodnim pravom”, iako nitko ne može predvidjeti s kakvim će ishodom pregovarački proces biti okončan. Hoće li taj ishod predstavljati neka varijacija sporazuma Račan – Drnovšek? “Vjerujemo u rješenje koje nijednu stranu, ni slovensku ni hrvatsku, neće oštetiti”, poručuje naš sugovornik.
S tim se ne slaže akademik Davorin Rudolf, koji je jučer i pismeno izvijestio premijerku Kosor da ne prihvaća nikakvu funkciju u pregovorima sa Slovenijom, pa ni funkciju osobnog savjetnika premijerke. Prije toga, Rudolf je dao ostavke na dužnost predsjednika hrvatskog dijela mješovite hrvatsko-slovenske komisije za granicu te na položaj osobnoga savjetnika ministra vanjskih poslova, nakon što se s Jandrokovićem “temeljito razišao u mišljenju”.
Rudolf, naime, smatra da je pozicija Hrvatske bitno ugrožena nastavkom pregovora temeljem drugog Rehnova prijedloga, “kojeg Sabor nije prihvatio i koji spominje slovenski dodir s otvornim morem”. I Rudolf, međutim, naglašava da je riječ o polazištima za pregovore, o kojima tek treba pregovarati te da se ta polazišta “mogu popraviti”. Međutim, sve točke iz drugog Rehnova prijedloga bit će na stolu, čime je “oslabljena hrvatska pozicija”, jer će svako hrvatsko odstupanje od tih prijedloga biti protumačeno kao nevjerodostojno.
– Ne želim više s tim imati posla, kaže Rudolf, ljutit što je premijerka Kosor, na nedavnom sastanku s hrvatskim pravnim stručnjacima, prešutjela dio koji se odnosi na drugi Rehnov prijedlog. Ipak, kako nam je jučer rekao, ako ga premijerka Kosor nazove, Rudolf je spreman pomoći svojim savjetom, no ne kao osobni savjetnik hrvatske premijerke, već kao profesor međunarodnog prava.
U svakom je trenutku spreman pomoći i Budislav Vukas, dugogodišnji sudac Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu, koji je također bio kod premijerke nakon ljubljanskog dogovora.
– Premijerka nas je obavijestila o dogovoru, ali nije spominjala drugi Rehnov prijedlog, rekavši da je potpisala samo izjavu švedskom predsjedništvu, objašnjava Vukas, kojemu se njezino objašnjenje “činilo uvjerljivim”.
Vukas nije želio komentirati opravdanost optužbi nekih hrvatskih stranaka na premijerkin račun, no dometnuo je da iz tih optužbi on iščitava da “stranke uopće ne shvaćaju arbitražu”. Ugledni profesor, naime, objašnjava da i jedan i drugi sporni termin – “junction” i “contact” – nisu strogo pravni termini, stoga ih se može interpretirati na “razne načine”.
Vladimir Ibler, još jedan ugledni hrvatski stručnjak za međunarodno pravo mora, koji je sudjelovao u izradi znamenite Konvencije o pravu mora, – iako 96-godišnjak, aktivan je član skupine pravnih stručnjaka koju konzultira Vlada – nije se želio očitovati o sporu Rudolfa i premijerke Kosor. Ibler, međutim, ponovo naglašava da je ICJ najbolje mjesto za rješavanje hrvatsko-slovenskog spora i da su mogućnosti za bilateralni dogovor – iscrpljene.

 HDZ-ova DESNICA IZA MILANOVIĆEVOG NASTUPA U DNEVNIKU?

HDZ-ova desnica, koja se snažno usplahirila nakon što se opozicija podigla na noge zbog dogovora Kosor – Pahor, ponovo se utišala poslije dodatnih objašnjenja premijerke i njezinog šefa diplomacije Gordana Jandrokovića. Međutim, u HDZ-u postoji utjecajna struja protiv sadašnje predsjednice stranke i Vlade, koja, po mišljenju Banskih dvora, stoji i iza dovođenja čelnika opozicije Zorana Milanovića koji je dobio udarne minute u središnjem Dnevniku, dok je Jandroković dobio manje atraktivan kasniji termin u Otvorenom.