Fizici nije potreban Bog

Ako postoje planeti i galaksije slične našima, onda je mnogo manje vjerojatno da postoji samo jedno mjesto s uvjetima pogodnim za življenje ljudi. Hawking uvodi ideju višestrukih svemira i ako je mnogo svemira, jedan će imati zakone fizike kakve ima i naš svemir i u takvom svemiru nešto ne samo da može, već mora, izrasti iz ničega. Da bi se to objasnilo, nije potreban Bog, tvrdi Hawking
Bog nije stvorio svemir, nedavno je objavljena rečenica najpoznatijeg fizičara današnjice Stephena Hawkinga koja je trenutačno izazvala žustru raspravu i teološki odgovor znanstveniku. To da Bog nije stvorio svemir Hawking tvrdi u svojoj novoj knjizi “The Grand Design” koju je napisao zajedno s kolegom Leonardom Mlodinowom. Izvatci iz knjige objavljeni su prošloga tjedna u londonskom Timesu, a knjiga je ovoga tjedna objavljena u utorak u Sjedinjenim Američkim Državama, a dva dana kasnije i u Velikoj Britaniji. Hawking je prije dopuštao mogućnost Božje kreacije svemira, ali u novoj knjizi zaključuje da je Veliki prasak posljedica isključivo zakona fizike. Hawking tvrdi da zbog postojanja zakona kao što je gravitacija svemir može i hoće kreirati sebe iz ničega. Bog za to nije potreban.
Hawking je napisao da razumije osjećaje Isaaca Newtona koji je Boga smatrao stvoriteljem svemira. Otkriće solarnih sistema izvan našeg vlastitoga, a što se zbilo 1992. godine, zapravo je podrilo ključnu Newtonovu ideju, onu da je naš svijet tako jedinstveno stvoren za ugodan život ljudima da za taj čin mora biti odgovoran božanski stvoritelj.
No, ako postoje planete i galaksije slične našima, onda je mnogo manje vjerojatno da postoji samo jedno mjesto s uvjetima pogodnim za življenje ljudi. Hawking uvodi ideju višestrukih svemira i ako je mnogo svemira, jedan će imati zakone fizike kakve ima i naš svemir i u takvom svemiru nešto ne samo da može, već mora, izrasti iz ničega. Da bi se to objasnilo, nije potreban Bog, tvrdi Hawking.
Debata u Timesu
Jedna od prvih kritika Hawkingu je upućena s njegovog Cambridgea. Direktor Faradayeva instituta za znanost i religiju, ujedno i glavni urednik časopisa Znanost i kršćansko vjerovanje, Denis Alexander ustvrdio je da “Bog” kojega Hawking pokušava lišiti ugleda i važnosti nije Bog stvoritelj abrahamitskih religija “koji je doista konačno objašnjenje zašto postoji nešto, a ne ništa”. Dapače, “znanost nam daje prekrasne pripovijesti o tome kako se postojanje može dogoditi, ali teologija daje odgovor na pitanje o smislu pripovijesti”, smatra Alexander. Fraser Watts, anglikanski svećenik i ekspert za povijest znanosti na Cambridgeu, ustvrdio je, pak, da “Bog stvoritelj daje razumno i vjerodostojno objašnjenje zašto postoji svemir. To je pogled koji nije potkopan onime što Hawking kaže”.
Dan nakon što je objavljen Hawkingov članak u Timesu, odgovor mu je stigao i sa, za pitanje vjere, mnogo viših mjesta. Oglasio se osobno prvi čovjek Anglikanske crkve, nadbiskup Canterburyja Rowan Williams. On je za Times, koji je proteklih dana svoje stranice otvorio za debate o Hawkingovu stavu, ustvrdio da “fizičari neće riješiti pitanje zašto jest nešto, a ne ništa”. Dapače, “vjera u Boga nije o začepljivanje rupa u objašnjavanju toga kako se jedna stvar odnosi spram druge u svemiru. To je vjera u inteligentnog, živog činitelja o čijoj aktivnost sve konačno ovisi za našu egzistenciju”.
Biblija i svemir
Nije bilo teško pretpostaviti da Williams neće biti usamljen u tom stavu. Podršku su mu dali predstavnici vjerujućih, bez obzira kojoj vjeri pripadaju. Glavni rabin Jonathan Sacks ustvrdio je da znanost objašanjava, a religija interpretira. Lapidarno je pridodao i da “Biblija jednostavno nije zainteresirana kako je nastao svemir”. Hawkingu se usprotivio i čelnik katolika u Velikoj Britaniji, nadbiskup Westminstera Vincent Nichols.
Zapravo, Nichols nije mnogo govorio o onome što je Hawking napisao koliko je govorio o onome što je rabin Sacks kazao jer “u potpunosti potpisujem ono što je glavni rabin kazao tako elokventno o odnosu između religije i znanosti”. Oglasio se je i predsjednik Islamskog vijeća Velike Britanije imam Ibrahim Mogra. “Ako pogledamo svemir i sve što je stvoreno, to jasno ukazuje da je netko bio ovdje i sve to stvorio. Taj netko je svemoćni osvajač”, izjavio je Mogra.
No, svoje su o Hawking-Mlodinowljevoj knjizi kazali i njihovi kolege fizičari. Prikaz knjige za Washington Post napisao je profesor fizike na Sveučilištu George Mason James Trefil. U svom prikazu nije ni spomenuo Boga niti odnos autora prema Bogu i njegovoj potrebi da stvori svemir. Za Trefila to je knjiga koju je dugo čekao, koja postavlja najdublja pitanja moderne kozmologije bez uporabe i jedne jednadžbe. Čitatelj će, pak, zbog toga moći pročitati knjigu bez iscrpljivanja u tehničkim detaljima, a nada se da će kvaliteta štiva ponekog čitatelja zainteresirati i za – komplicirane tehničke detalje.

 VELIKI PRASAK

Teoriju Velikog praska odnosno teoriju prema kojoj je svemir nastao iz singularnosti uslijed eksplozije, predložio je Georges Lemaitre, belgijski fizičar, matematičar i – svećenik Katoličke crkve. On je, za razliku od Einsteina, ustvrdio da se svemir nakon Velikog praska (a taj trenutak stvaranja tako je nekoliko desetljeća kasnije nazvao Fred Hoyle) neprestano širi. Einstein je isprva bio skeptičan prema Lemaitreovoj teoriji. Njih dvojica više su se puta susretali, a nakon što je Lemaitre detaljno obrazložio svoju teoriju Einsteinu ovaj je, prema legendi, ustvrdio da je to najljepša teorija stvaranja koju je ikad čuo. Lemaitreova teorija imala je posljedica i po odnose znanosti i religije i privremeno ih je koliko-toliko pomirila. Religiji je ostao sam trenutak stvaranja, a znanosti ono što je uslijedilo nakon Velikog praska kada nastaju zakoni fizike.
Kad je već spomenut Einstein, zanimljiv je njegov odnos prema Bogu i božjem odnosu prema svemiru. On nikada u potpunosti nije prihvatio kvantnu mehaniku koju su zagovarali Werner Heisenberg, Paul Dirac i Erwin Schroedinger, jer nije mogao “probaviti” element slučajnosti kojega ta teorija obuhvaća. Skeptičan prema kvantnoj mehanici svoj stav o tome sažeo je u glasovitu izreku “Bog se ne kocka sa svemirom”. Zakoni kvantne mehanike temelj su modernog razvoja elektronike, molekularne biologije i kemije.