U Zavičajnom muzeju od dječjih radova do ikona Nede Pavić

Iimali smo prilike vidjeti uratke dječje radionice iz Benkovca, ručne radove, vez i suvenire članica biogradske udruge Nada, ali i već poznata imena likovnog stvaralaštva poput gospođe Nede Pavić iz Zagreba, koja se ove sezone u Biogradu predstavila po treći put, kazao je ravnatelj Zavičajnog muzeja Draženko Samardžić

Tijekom ljetnog perioda, kada je biogradski Zavičajni muzej nastojao posjetiteljima što bolje predstaviti kulturnu baštinu ovog područja, ali i brojne hrvatske umjetnike kroz različite izložbe, slijede drugačiji, no ništa manje važni zahvati u ovoj kulturnoj ustanovi.
– Zadovoljni smo dosadašnjim radom, brojem posjetitelja i odrađenim ljetnim programom, koji je, nadamo se, bio značajan kulturni doprinos ovogodišnjem Biogradskom ljetu tijekom trajanja turističke sezone, kazao nam je ravnatelj Zavičajnog muzeja Draženko Samardžić i nastavio:
– U sklopu te takozvane ljetne sheme, organizirali smo 10-ak izložbi raznih profila, od kojih neke već poznatih likovnih umjetnika i fotografa ali isto tako i dječjih radionica, udruga i slično. Tako smo primjerice imali prilike vidjeti uratke dječje radionice iz Benkovca, ručne radove, vez i suvenire članica biogradske udruge Nada, ali i već poznata imena likovnog stvaralaštva poput gospođe Nede Pavić iz Zagreba, koja se ove sezone u Biogradu predstavila po treći put. Uz ulja na platnu s tematikom kamena i mora, krajolika rodnog Zadra i okolice, kao i prepoznatljivog ciklusa ribe, koje zauzimaju značajno mjesto u njezinom stvaralaštvu, ponudila nam je ovoga puta i nešto doista novo. Riječ je o ciklusu ikona koje smo u muzeju postavili po prvi put, te je to bio poseban raritet ovoljetnih izložbi. Isto tako imali smo uspješnu postavu likovnih radova profesora i likovnog pedagoga Borisa Žuže, zatim izložbu fotografije Miljenka Domjana, kao i izložbu naive splitskog slikara Zorana Guše. U prostorijama muzeja ugostili smo ovoga ljeta i izložbu foto kluba iz Dugog Sela, a nakon toga upriličili smo u prostoru muzejskog lapidarija i promociju knjige mlade zadarske pjesnikinje Nikoline Mojić, što se također pokazalo kao prostor prigodan i za druge vrste kulturnih događanja. Svakako još valja spomenuti i izložbu “Znakovlje hrvatske vojske” koju smo postavili u novouređenim prostorijama muzeja na drugom katu, a koja se još uvijek može pogledati sve do polovice listopada. U to vrijeme planiramo postaviti zbirku glagoljskih napisa biogradskog područja, točnije gipsane odljeve, a koja se sada nalazi u crkvi Sv. Roka na Rogovu. Naša gostujuća izložba stakla, odnosno predmeta iz zbirke Teret s potopljenog broda iz 16. stoljeća, koja je izložena u talijanskom gradu Trentu postiže zapažene rezultate, a u velikom i luksuzno opremljenom katalogu s te izložbe “L Avventura del Vetro” našim je eksponatima posvećeno čak 20-ak stranica, kazao je Samardžić. Nakon ljetnih priredbi obavili smo i neke od zahvata na zgradi muzeja, te je sanirana kapilarna vlaga na površini od oko 120 metara četvornih, i to tehnologijom takozvane bežične elektroosmoze a od čega je veći dio radova financiralo Ministarstvo kulture.Uz još odobrenih sredstava od ministarstva, županije i grada kao osnivača naše ustanove koje se nadamo dobiti planirano je niz novih zahvata koji će olakšati i poboljšati rad i prezentaciju kulturnog blaga pohranjenog u našoj ustanovi. Tijekom jeseni očekujemo i više organiziranih posjeta školske djece, dok su u tijeku i pripreme za dvije veće izložbe, i to “Ambijentalna arhitektura biogradskog područja”, te “Izbor iz fundusa Etnografske zbirke Zavičajnog muzeja-ruho i nakit ovog područja”. I na kraju valja kazati da je muzej od početka godine do sada posjetilo oko devet tisuća posjetitelja, među kojima znatan broj stranaca, što nam potvrđuje i potražnja za katalozima i vodičima tiskanim na stranim jezicima. Tu je dakako i knjiga dojmova koja potvrđuje zanimanje i zadovoljstvo viđenim u našim muzejskim postavama, zaključio je ravnatelj Samardžić.