Zaklada HAZU najviše pomaže nakladničku djelatnost

Zaklada je do 2013. financirala 1.085 projekata u ukupnom iznosu od 14,2 milijuna kuna, od čega se 537 odobrenih projekata odnosi na poticanje nakladničke djelatnosti na području znanosti i umjetnosti. Na taj način Hrvatska akademija pomaže jednu od svojih najvažnijih funkcija
U ponedjeljak 16. rujna u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održana je konferencija za novinare na kojoj je priopćena odluka o dodjeli sredstava Zaklade Hrvatske akademije u 2013. godini. Na toj su konferenciji uvodne riječi imali akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije, akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Upravnog odbora Zaklade i prof. dr. sc. Slobodan Kaštela, ravnatelj Zaklade.
O dosadašnjem radu Zaklade razgovarali smo s prof. dr. sc. Slobodanom Kaštelom, koji je ravnatelj Zaklade od njenog osnivanja 1993. godine.
Strossmayerova zaklada
Molimo Vas da nam nešto kažete o razlozima za osnivanje Akademijine zaklade.
– Povijest naše Akademije u velikoj je mjeri povezana s osnivanjem zaklada raznih vrsta i namjena. Svakako je jedna od prvih i najvećih zaklada bila zaklada za osnivanje Akademije koju je utemeljio biskup Josip Juraj Strossmayer 1860. godine, poklonivši početni kapital od 50.000 forinti, što je u to vrijeme bio veliki novac. Njegov patriotski gest slijedili su brzo mnogi rodoljubi iz svih hrvatskih krajeva, pa je početna glavnica narasla na golemu svotu od 160.000 forinti. Osim te zaklade počele su se osnivati i druge zaklade i fondovi kao što su Strossmayerova zaklada za galeriju slika; Glavnica J. Bubanovića; Fond dr. Franje Račkoga; Fond Tadije Smičiklasa; Zaklada dr. D. Neumana; Glavnica baruna Turkovića; Fond grofa Pejačevića te Fond za osnivanje umjetničkog razreda. Te su zaklade formalno opstale do završetka Drugog svjetskog rata.
Kada je došlo do osnivanja današnje Akademijine zaklade?
– Osnivanju Akademijine zaklade pristupilo se čim su nove društveno-političke prilike to dopuštale. Ona je na inicijativu akademika Ivana Supeka, tadašnjeg predsjednika Hrvatske akademije osnovana odlukom Skupštine Hrvatske akademije 1993. godine s glavnim ciljem da, prikupljajući materijalna sredstva i povećavajući tako glavnicu, od godišnjih kamata potpomaže sljedeće aktivnosti: nakladničku djelatnost na području znanosti i umjetnosti, organiziranje znanstvenih skupova, razvijanje znanstvenoistraživačkog i umjetničkog rada, otkup umjetnina i nagrađivanje značajnih dostignuća na području znanosti i umjetnosti te pomoć mladim znanstvenicima i umjetnicima.
Kamate za Zakladne namjene
S kolikom imovinom danas raspolaže Zaklada?
– Sredinom 2013. osnovna imovina Zaklade iznosila je gotovo sedam milijuna eura i oko jedan milijun kuna oročenih sredstava. Prema pravilima Zaklade osnovna imovina ne smije se smanjivati. Za Zakladne namjene služe isključivo prihodi od kamata na osnovnu imovinu. Osim novčane imovine Zaklada posjeduje i veći broj nekretnina u Zagrebu te jednu kuću u Orebiću.
Koliko je projekata Zaklada Hrvatske akademije ukupno financirala i u kojem iznosu?
– Raspolažući u prvim godinama svoga rada skromnim sredstvima, Zaklada je unatoč tome već 1995. dodijelila pomoć u iznosu od 20.000 DEM za obnovu u ratu oštećene Gradske knjižnice u Dubrovniku, a sljedeće 1997. uručena je donacija u istom iznosu Gradu Vukovaru za obnovu Memorijalnog centra nobelovca Lavoslava Ružičke u Vukovaru. Od 1998. Zaklada svake godine objavljuje javne natječaje za davanje financijske potpore projektima iz područja znanosti i umjetnosti. Od 2008. godine Zaklada objavljuje i natječaj za dodjelu sredstava iz fonda Nagrade Dragutin Tadijanović i to za dodjelu pjesničke nagrade te za dvije studentske stipendije.
Zaklada je do 2013. financirala 1.085 projekata u ukupnom iznosu od 14,2 milijuna kuna, od čega se 537 odobrenih projekata odnosi na poticanje nakladničke djelatnosti na području znanosti i umjetnosti. Na taj način Hrvatska akademija pomaže jednu od svojih najvažnijih funkcija.
Nikici Petraku nagrada Dragutin Tadijanović
Kako su raspoređena sredstva Zaklade Hrvatske akademije u 2013. godini?
– Na petnaesti javni natječaj Zaklade pristigle su ukupno 524 zamolbe (za usporedbu 2012. upućeno je 130 zahtjeva manje nego ove godine) u ukupnoj visini od 14 milijuna kuna. Čak 245 zahtjeva odnosilo se na potpomaganje tiskanja neobjavljenih rukopisa iz znanosti i umjetnosti. Nakon obavljenih recenzija u nadležnim razredima Hrvatske akademije, Upravni je odbor Zaklade donio odluku o raspodjeli 1.200,000 kuna na 158 prihvaćenih projekata što je do sada najveći broj projekata koji potpomaže Akademijina zaklada. Najveći broj prihvaćenih projekata odnosi se na poticanje neobjavljenih djela iz područja znanosti i umjetnosti, njih 73. Na taj se način povećao broj od gotovo 500 knjiga koje su tiskane uz pomoć Zaklade. Istovremeno, Upravni odbor Zaklade prihvatio je prijedlog za dodjelu Nagrade Dragutin Tadijanović, da se pjesnička nagrada dodijeli Nikici Petraku. Uručenje te nagrade održat će se, kao što je već tradicionalno, 4. studenoga na dan rođenja velikog pjesnika u njegovom Spomen domu u Slavonskom Brodu. Isto tako prihvaćeno je da se stipendija ponajboljem studentu književnosti iz Ličko-senjske županije dodijeli Mandici Nikšić iz Gospića, dok druga stipendija namijenjena studentu književnosti iz Brodsko-posavske županije nije dodijeljena, budući da nije bilo prijavljenih kandidata.