Spas periski je gotovo nemoguć

Pomor periski proteklih mjeseci je radikalno ubrzan, za njihov spas vrijeme se broji u danima, kažu stručnjaci. Znanstvenici će uputiti apel predsjedniku RH, premijeru i predsjedniku Sabora s ciljem da se angažiraju svi državni resursi i preostale žive primjerke periski odmah stavi u karantenu te da se iz njih nastoji ostvariti intenzivan uzgoj mlađi.

Spomenik izgubljenoj vrsti?

- Pregled je, nažalost, jasno pokazao da je sasvim izvjesno ukoliko se odmah ne osmisle i ne realiziraju mjere spašavanja preostalih još uvijek živih primjeraka, možemo već do kraja godine zauvijek izgubiti ovu vrstu jer s obzirom na to da je pomor proteklih mjeseci radikalno ubrzan, za spas periski preostali su ne mjeseci, već tjedni, ako ne i dani. Ako svi nadležni državni organi kao dosad ipak ne posvete dovoljno pažnje tom problemu i ne angažiraju dovoljno već sada raspoloživih resursa, vjerojatno ćemo moći već sljedeće godine postaviti prvi spomenik još jednoj zauvijek izgubljenoj vrsti. Nažalost, nismo optimisti, jer u Republici Hrvatskoj teme zaštite prirode i okoliša i dalje zauzimaju sasvim sporedno mjesto, upozorio je Vjeran Piršić iz udruge Eko Kvarner.

Stručnjaci strahuju da oporavak periski možda više uopće nije moguć jer, čak ako negdje još uvijek i postoji određeni broj živućih plemenitih periski, najvjerojatnije ih više nema u koncentraciji koja bi omogućila njihovo razmnožavanje, a koje se odvija izbacivanjem spolnih produkata u okolno more.

Iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode i resornog Ministarstva poručuju kako rade na utvrđivanju stanja i progresije zaraze populacija periski u hrvatskom dijelu Jadrana te na pripremi i provedbi mjera očuvanja. Važan element u cijeloj priči je suradnja s relevantnim znanstvenim i stručnim institucijama, javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode te pojedinim županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.

U Pagu ima i uginulih i živih primjeraka

U aktualnoj situaciji nužno je identificirati lokacije s periskama koje zaraza još nije zahvatila, kao i one u kojima su još uvijek prisutne žive jedinke. Žive jedinke u zoni zaraze predstavljaju potencijalno otporne jedinke, koje bi mogle biti osnova za prirodnu obnovu populacije periski u Jadranskom moru. Plemenita periska (Pinna nobilis), podsjetimo, zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode i podliježe strogoj zaštiti prema Direktivi o staništima EU te se smatra ugroženom vrstom prema protokolima Barcelonske konvencije.

Radio Pag je razgovarao s roniocem koji je rekao kako vidi situaciju s pomorom periski u Paškoj uvali.

- Postoje uginuli, ali i živi primjerci periski. Malo dalje od obale su uistinu veliki primjerci koji su živi, ali ima i dosta uginulih. Postoji i cijela kilometrima dugačka linija uginulih konjina koje su potpuno izbačene iz pijeska i leže na dnu. Razgovarao sam s nekim kolegama i čini nam se kao da se od prošle godine struktura dna mora u uvali znatno izmijenila. Kada se malo udaljite od obale gotovo svu travu i dno prekrio je neki sivi pijesak, nema trave koje je bilo, a puno manje je i riba, kaže iskusni ronioc. (Radio Pag)