Život pod svodovima Sv. Marije započeo je prije 1100 godina…

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru održan je jučer međunarodni znanstveni skup »Vrijeme prostor i duhovnost: Benediktinsko monaštvo i njegovo nasljeđe«. Simpozij je organiziran u povodu 11 stoljeća prisutnosti benediktinki sv. Marije u Zadru.
– Život pod svodovima Svete Marije započeo je prije 1100 godina i bez obzira na burna vremena kroz koje je živio, samostan živi i danas. Duhovne vrijednosti evanđelja i pravila sv. Benedikta osigurali su Samostanu sv. Marije čvrste i postojane temelje koji su omogućili neprekinuto postojanje kroz stoljeća u molitvi i radu. Brojne opatice i koludrice koje su kroz stoljeća stjecale i čuvale baštinu samostana neprekidno uzdižući molitvu Bogu nadahnuće su benediktinkama u svim vremenima, pozdravila je okupljene časna majka Anastazija.
​Na skupu su se okupili brojni stručnjaci iz Zadra, ali i Hrvatske te Italije koji su sudjelovali u zanimljivim predavanjima. Prema programu najavljeno je 26 predavanja koja su se bavila različitim temama vezanih uz benediktinske samostane i njihovu bogatu prošlost i nasljeđe.

Benediktinske jezgre u Zadru, na Pagu i na Pašmanu
– Na ovom skupu razmatra se bogato benediktinsko nasljeđe koje se pod znamenitim geslom »ora et labora« Europu zapljuskuje valovima molitve i rada od šestog stoljeća predanošću i vrhunskim ostvarenjima na različitim poljima kulture, gospodarstva i znanosti. Benediktinke i benediktinci jedni su od najvažnijih duhovnih snaga zapadnog kršćanstva koja je duboko utkana u identitet Europe. Hrvatska ovdje zauzima značajno mjesto, posebno ako se uzme u obzir kakvu su ulogu imali benediktinski samostani u širenju kršćanstva, unaprjeđenju pismenosti, integraciji srednjovjekovne hrvatske države u mediteranski kulturni areal, u pozdravnom je govoru naglasila Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru. Naglasila je kako se u Zadru i zadarskoj regiji ponosimo s tri benediktinske jezgre – u Zadru, na Pagu i na Pašmanu.
Nadbiskup Želimir Puljić također je pozdravio okupljene te je istaknuo kako će se tijekom ovog skupa održati i prezentirati bogata i zanimljiva predavanja.
– Znanstvenici su kroz minula stoljeća prebirali po bogatom pamćenju te događajima koji su vezani uz nadbiskupiju i benediktinske samostane koji su postali živim spomenikom vjere i kulture i oaze molitve, tišine i sabranosti. Svetišta, crkve i samostani koji su se gradili i Bogom posvećivali, radili su ih naši stari, oduvijek su podizali ljude i davali im snagu za novo upregnuće. Neka i ovaj skup pomogne spoznati, otkriti i vrednovati takve oaze kao nepresušna vrela inspiracije, molitve i duhovnosti, rekao je Želimir Puljić.

Važna obljetnica
Jagoda Surać u ime Grada i Županije također je pozdravila okupljene te je rekla kako su svi žitelji grada i županije svjesni onoga što su benediktinke u našem gradu.
– Benediktinke su naša prošlost, naša sadašnjost i naša budućnost. Svakako vezani smo i uz našu Stalnu izložbu crkvene umjetnosti. Benediktinski samostan predstavlja bogatu prošlost i kulturu, kao i dragocjenu baštinu te je i polazište za istraživanje povijesti našega grada, rekla je Surać.
Na kraju se okupljenima obratio i Ivan Bodrožić, predsjednik Znanstvenog odbora skupa koji je rekao kako su tijekom prošlosti naše zemlje upravo monasi i monahinje dali svoj obol.
– Ove osobe zauzimaju nezaobilazno mjesto u povijesti ovih prostora. Povijest svjedoči o bogatim vezama koje postoje između monaha i žitelja, ali i vladara te postoje razni dokumenti i dokazi o uspostavljanju veza između knezova i monaha i dogovori oko gradnje samostana. Sudeći prema povijesnim izvorima u Zadru je već u 10. stoljeću bio ženski samostan. Tim povodom Teološki odjel Sveučilišta u Zadru te Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu zajedno s Benediktinskim samostanom odlučili su obilježiti ovu obljetnicu, rekao je Bodrožić. Dodao je kako su im se pridružili i kolege iz nekoliko sveučilišta iz Italije koji će sudjelovati u simpoziju i putem Skypea.

»Benediktinke i benediktinci jedni su od najvažnijih duhovnih snaga zapadnog kršćanstva koja je duboko utkana u identitet Europe. Hrvatska ovdje zauzima značajno mjesto, posebno ako se uzme u obzir kakvu su ulogu imali benediktinski samostani u širenju kršćanstva, unaprjeđenju pismenosti, integraciji srednjovjekovne hrvatske države u mediteranski kulturni areal«
Dijana VICAN

»Duhovne vrijednosti evanđelja i pravila sv. Benedikta osigurali su Samostanu sv. Marije čvrste i postojane temelje koji su omogućili neprekinuto postojanje kroz stoljeća u molitvi i radu«
Anastazija ČIZMIN