"Jedan dio ljudi se oštro protivi ideji da uopće ikakva pandemija postoji"

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Sociolog Sven Marcelić o tome koliko je korona podijelila ljude
U tom smislu zanimljivo je promatrati argumente kojima se služe pa se tako možemo sjetiti statusa koji su kružili pred nekih godinu i pol koji su povezivali 5G tehnologiju i covid, a danas taj 'podžanr' gotovo da više i ne postoji. To je uobičajena karakteristika teorija zavjere, govori Marcelić
Dino STANIN/PIXSELL
Kod protivnika covid mjera postoji i element antimodernosti u tom pogledu na svijet - Sven Marcelić

U Zagrebu se danas održava veliki prosvjed nazvan Festival slobode koji su organizatori iz inicijative Prava i slobode najavili kao najveće javno okupljanje u 2021. godini. Neki od najavljenih govornika su Lidija Gajski, internistica, Semir Osmanagić, sociolog, povjesničar i istraživač, Ivan Lovrinović, ekonomist i političar, Stipe Kutleša, fizičar, povjesničar i filozof znanosti... Dolazak na Festival najavljuju i iz Zadra.

Dok se uistinu danas u Zagrebu očekuje veliki odaziv na prosvjed, velik je i broj ljudi koji, ne samo da ne podržavaju takvu vrstu prosvjeda "protiv covid terora", već su u stavovima na suprotnoj strani. Jesu li uistinu te podjele sve jače i kakve su posljedice na društvo, komentira zadarski sociolog, doc.dr.sc. Sven Marcelić.

Stvari nisu crno-bijele

- Vrlo često se podjela oko situacije s covidom svodi na jednostavnu ideju da postoje oni koji su apsolutno za sve mjere i oni koji su apsolutno protiv. Naravno, tu se radi o drastičnom pojednostavljivanju jer niti svatko tko stavi masku kad ulazi u dućan ne podržava svako potpuno zatvaranje niti će netko tko je skeptičan prema mjerama negirati apsolutno sve vezano uz virus i epidemiju.

Iz moje perspektive, važnije je sagledati jedan uži profil onog dijela populacije koja se iznimno oštro protivi praktično svim mjerama, ali često i ideji da nekakva pandemija uopće i postoji. U tom smislu zanimljivo je promatrati argumente kojima se služe pa se tako možemo sjetiti statusa koji su kružili pred nekih godinu i pol koji su povezivali 5G tehnologiju i covid, a danas taj 'podžanr' gotovo da više i ne postoji. To je uobičajena karakteristika teorija zavjere, nikad uhvatljivi argumenti koji se brzo mijenjaju, ali ne odustaju od generalne slike, govori Marcelić.

S druge strane, kako dodaje, postoji i element antimodernosti u tom pogledu na svijet, jer je utemeljen na opiranju nalazima znanosti i nepovjerenju u sustave, bili oni politički, zdravstveni ili obrazovni.

- Tu možemo vidjeti na djelu često naizgled čudnu koaliciju vrlo tradicionalnih stavova koji se primarno baziraju na vjeri da postoji neka viša sila koja štiti te da su mjere zapravo zadiranje u 'prirodni' poredak stvari, dok s druge strane imamo dio populacije koji je primarno suprotstavljen društvenoj intervenciji, inzistiraju na apsolutnim osobnim slobodama te, opet, nepovjerenju u sustave, ali umjesto religije ovdje često nalazimo oslanjanje na medije koji nisu mainstream i snagu umreženih neformalnih grupa, za koje se obično ističe da znaju 'istinu' i 'ono što mediji skrivaju', ističe Marcelić, dodajući da to nije ništa novo niti neuobičajeno.

"Od podjela je opasnija socijalna isključenost"

- Društvene znanosti unazad nekoliko desetljeća opisuju suvremeni svijet kao mjesto koje je sve fragmentiranije i nazivaju okruženje u kojem živimo 'društvom rizika'. Obilježje modernog društva je nesigurnost i brza promjena. Neki se s tim promjenama nose tako da se pouzdaju u institucije i sustave, drugi u vjeru i tradiciju, a treći, pogotovo u umreženom svijetu, u alternativne društvenosti koje opet odražavaju njihove životne izbore.

Zato se može reći da korona nije odjednom donijela podjele u hrvatsko društvo, nego je samo linije prema kojima se ono dijeli učinila vrlo vidljivima, u svakom slučaju vidljivijima nego prije. Osobno, iz sociološke perspektive, manje me brine takva vrsta podjela jer ona je normalna u svim društvima, a puno me više zabrinjavaju posljedice dugotrajnog isključivanja iz društvenosti, pogotovo kod mlađih generacija. Hrvatsko društvo je bilo podijeljeno i prije, ali će se suočiti, a i već se suočava, sa sve većom pojavom anksioznosti, depresije i isključivanja, zaključuje Marcelić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (1 glasova)