Novo ruho Trga sv. Šimuna i Tadije

Urbano uređenje trga bi sadržavalo i parkirališna mjesta i zelenilo, a danas-sutra i preregulaciju prometa, da to postane pješačka zona, a deset bokanjačkih dvora u ulici Kuntrada da se popune našim prepoznatljivim sadržajima, poput konobe i točionice vina, priča Meštrović
Na području mjesnog odbora Bokanjac živi oko 1.500 ljudi, a granice su bivše Bokanjačko blato, rubna crta grada Zadra, zatim Ulica Hrvatskog sabora, vojni put kod bivše piramide te Ulica Frane Franceva. Područje Bokanjca, o kojem je prva riječ zapisana još prije 800 godina, do prije pedesetak godina, po tadašnjem teritorijalnom ustroju, imalo je čak i izlaz na more.
– Područje tadašnje Mjesne zajednice sezalo je sve do Maraske. Redovnim slijedom događanja kroz vrijeme i prostor, pedesetih je jedan dio pripojen gradu, a osamdesetih smo postali žrtva nacionalizacije. Tada je počela organizirana gradnja današnjeg Novog naselja. Kroz zadnjih petnaestak godina, na Bokanjcu, kao i u drugim dijelovima grada, napravljen je jedan pozitivan pomak u razvoju, priča Olivio Meštrović, član Mjesnog odbora Bokanjac.
Brza obnova nakon rata
Kako kaže, radilo se na tome da se na Bokanjac uvede osnovna komunalna infrastruktura, ali i sadržaji koji su tamo bili i prije 50-60 godina.
– Već 1997. je u suradnji s prijateljima iz Italije izgrađen dječji vrtić. To je nešto što su naši roditelji imali, mi smo za to bili uskraćeni, ali sad naša djeca opet imaju dječji vrtić. Time je počela obnova u ratu oštećenog Bokanjca. Odmah je na mjesnom trgu uspostavljena zdravstvena ambulanta. Uredili su se prostori Mjesnog odbora i Mjesnog društva Bokanjac, obnovio se zvonik Kampanel, koji je naš simbol. Takvim sadržajima se brzo vratio život u centar mjesta, a među prvima smo imali i normalne uvjete za život, kaže Meštrović.
Danas je na Bokanjcu, dodaje Meštrović, kvalitetna prometna povezanost, no i to se planira unaprijediti.
– Iduće godine bi se trebalo ići u rekonstrukciju Puta Vrela, žile kucavice, ulazno-izlaznog traka iz Zadra. Projektna dokumentacija je gotova, uređeni su imovinskopravni odnosi, još je potreban dogovor između Županijskih cesta i Grada Zadra. Time bi se nadopunilo urbano i kulturno-prometno uređenje, koje je već postignuto rekonstrukcijom Ulice Hrvatskog sabora, ističe Meštrović.
Ispravljanje povijesne nepravde
Uskoro se očekuje obnova tri važne točke na Bokanjcu, za koje već postoje idejni projekti, a radi se o uređenju Trga sv. Šimuna i Tadije, uređenju minitržnice i izgradnji nove školske dvorane i igrališta.
– Urbano uređenje trga bi sadržavalo i parkirališna mjesta i zelenilo, a danas-sutra i preregulaciju prometa, da to postane pješačka zona, a deset bokanjačkih dvora u ulici Kuntrada da se popune našim prepoznatljivim sadržajima, poput konobe i točionice vina. Uz to, na trg bi se postavilo spomen-obilježje poginulim braniteljima, idejno rješenje kipara Alda Krizmana sa simbolikom izvora vode. Voda je naše obilježje, s obzirom da nam je tijekom nacionalizacije isušeno Bokanjačko blato, to jest Jezerce. Po dogovoru s Gradom Zadrom, ovaj projekt bi se trebao uvrstiti u program rada za sljedeću godinu, priča Meštrović.
Školska dvorana i igralište manjih dimenzija potrebno je, kaže Meštrović, da bi se zadovoljilo potrebe i ispunilo slobodno vrijeme mlađih mještana. Mladima je, kaže, potreban i jedan multimedijalni prostor.
– Zajedničkom inicijativom Mjesnog odbora Bokanjac i Grada Zadra pokušava se otvoriti ljekarna na Bokanjcu. Već postoji optimalna lokacija s parkiralištem na prolaznom mjestu kojem gravitira od 5 do 7 tisuća ljudi. Samo se čeka odobrenje Ministarstva zdravstva, koje bi trebalo doći za mjesec dana. Sad nam je najbliža ljekarna na Meladi, a otvaranjem ove, zadovoljile bi se osnovne zdravstvene potrebe mještana, kaže Meštrović.
Kako priča nadalje, današnjica Bokanjca je temeljena i na povijesnim nedaćama, a neke od njih pokušavaju se ispraviti.
– Nacionalizacijom osamdesetih godina načinjena je velika nepravda našim mještanima. Sada je u procesu povrat zemljišta koja su im tada oduzeta te upisivanje u zemljišne knjige i katastar. Proces financira Grad Zadar, sad smo negdje na pola puta, a sve bi trebalo biti realizirano do kraja sljedeće godine, govori Meštrović.
Na kraju govori da je Bokanjac dio grada u kojem je “zahvalno” živjeti.
– Što se tiče dinamike razvoja, svatko to doživljava na svoj način. U svakom slučaju, mi se trudimo, zaključuje Meštrović.

Bokanjačko zajedništvo

Na Bokanjcu postoji mnoštvo društvenih, kulturnih i sportskih udruženja pa je društveni život stvarno na visokoj razini. Kako kaže Meštrović, svi surađuju i sve rade zajedno.
Na Bokanjcu djeluje Aktiv dobrovoljnih darivatelja krvi Bokanjac, Mjesno društvo Bokanjac, Kulturno-umjetničko društvo Bleke i konji, klapa Kampanel Bokanjac, a u osnivanju je KUD Bokanjac, u čemu sudjeluje i glazbenik Ante Rados, a osniva se i Društvo umirovljenika Bokanjac. Djeluju Malonogometni klub Bokanjac i Košarkaški klub Bokanjac, a aktivni su i u boćanju, streljaštvu, biciklizmu…
Bokanjačka događanja su poznata po cijelom gradu – Kuntrada ka nekada, Bokanjačka alka, Bokanjac traži zvijezdu, obilježavanje Blagdana sv. Šimuna i Tadije sa sportskim turnirima i dodjelom nagrada, božićno darivanje i tako dalje.
– Imamo dugu povijest i bogatu tradiciju i do toga držimo, kao što držimo do pozitivnih iskoraka u budućnost, govori Meštrović.