Subota, 20. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Očekuju nas sve hladnije zime

17.10.2010. 22:00
Očekuju nas sve hladnije zime


Listopadske temperature su uobičajene, čak je i nešto toplije od prosjeka, a oborina bi do kraja ovog mjeseca moglo biti i više od prosjeka
Dežurni meteorolog Državnog hidrometeorološkog zavoda u Splitu Marijan Tadin jučer je za Zadarski list demantirao pisanja nekih hrvatskih internetskih portala kako nas ovoga tjedna očekuje val ekstremnijeg zahlađenja.
– Sredina je listopada i ovo je potpuno normalno vrijeme za ovo doba godine. Što se tiče današnje vremenske prognoze za sjever Dalmacije, odnosno šire zadarsko područje, bura će pojačati, a temperatura zraka kretat će se od 8 do 15 stupnjeva Celzijevih, ponegdje i do 20 stupnjeva, uobičajenih za ovo doba godine, rekao je Tadin.
U ponedjeljak će u većini kopnenih predjela biti oblačno, povremeno s kišom. Na Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima, ali i uz lokalne kratkotrajne pljuskove i to više u prvom dijelu dana. Očekuje nas mjestimice i olujna bura, koja će se do kraja dana sa sjevernog dijela proširiti na cijeli Jadran. Temperatura zraka u unutrašnjosti uglavnom će se kretati od 7 do 12, a u Gorskome kotaru od 2 do 6° C. Na Jadranu minimalna temperatura zraka kretat će se između 9 i 14, a maksimalna 15 i 20° C.
Listopadske temperature su uobičajene, čak je i nešto toplije od prosjeka, a oborina bi do kraja ovog mjeseca moglo biti i više od prosjeka.
No prognostičke karte Državnog hidrometeorološkog zavoda pokazuju da će zima pred nama biti hladnija. Kad je riječ o zimi, prema trenutačnim izgledima, čini se da će ona biti hladnija od prosjeka te da bi u siječnju moglo biti manje oborina nego što je uobičajeno, a zbog anticiklone zima bi mogla donijeti više magle.
Podsjetimo, zadnja zima bila je, također vrlo hladna, a gotovo cijelu Europu val ekstremne hladnoće pogodio je u siječnju. Snijeg, vjetar i niske temperature blokirale su Njemačku, Švicarsku, Veliku Britaniju, Francusku pa čak i mediteransku Španjolsku.
Samo u Velikoj Britaniji potrošnja prirodnog plina premašila je sve dotadašnje rekorde, s obzirom da su se temperature spustile na -20 stupnjeva Celzijevih.
Unutrašnjost Hrvatske, također je bila zatrpana snijegom koji je stvarao probleme u prometu, a snijeg i led zadnjih su godina prestali biti vijest čak i u Dalmaciji.
Da zaista možemo očekivati sve hladnije zime, pokazuju i mjerenja iz siječnja 2008. godine koji je bio u prosjeku 0,65 stupnja Celzija hladniji od siječnja 2007. godine, što je dotad bio najveći zabilježeni jednogodišnji pad prosječne temperature.
Kinu je prije dvije godine pogodila najjača zima u posljednjih stotinu godina, a snijeg je izazvao smrzavanja i kaos čak i na Bliskom istoku. U SAD-u je zabilježen najgušći snijeg u posljednjih 50 godina. Dio znanstvenika smatra da na klimatske prilike u svijetu od razine ugljičnog dioksida u atmosferi, odnosno nusproizvoda ljudske tehnologije, daleko veću važnost imaju Sunčevi ciklusi. Zabrinutost znanstvenih krugova nastala je zbog nedostatka sunčevih pjega, odnosno mogućnosti da se ponovi solarni događaj poznat kao Maunderov minimum, odnosno minimum solarne aktivnosti.
Taj je minimum dostignut početkom 17. stoljeća, što je rezultiralo naglim padom prosječnih temperatura. To je malo “ledeno doba” trajalo sve do 19. stoljeća. Budući da se povijest ponavlja, znanstvenici se s pravom pitaju je li svijet pred puno ozbiljnijim problemom od globalnog zatopljenja, odnosno prijeti li nam globalno zahlađenje.