Najviše siromašnih u Stankovcima, a najmanje u Salima i Zadru

Rezultati procjena siromaštva za mala geografska područja upućuju na heterogenost siromaštva u Hrvatskoj, pri čemu stopa siromaštva u kontinentalnoj regiji iznosi 19,4 posto, a u jadranskoj 12,6 posto, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju mape siromaštva, odnosno prostorne distribucije siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj.
Detaljne mape izradilo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije u suradnji s Ministarstvom socijalne politike i mladih, Državnim zavodom za statistiku i Svjetskom bankom, kako bi kreatorima politika pomogli u razumijevanju prostorne distribucije siromaštva, pogotovo na razini općina i gradova.
Karte su izrađene prema dohotku i potrošnji za subnacionalna područja, temelje se na detaljnim informacijama o prostornoj distribuciji siromaštva i služe kao pomoć u donošenju politika smanjenja regionalnih razlika i iskorjenjivanju siromaštva i socijalne isključenosti na području Hrvatske. U istraživanju se prvi put kao službeni dio statistike primjenjivala metoda procjene za mala područja, koja se temelji na kombiniranju podataka iz anketnih istraživanja s podacima popisa stanovništva, kućanstva i stanova iz 2011. godine.
Najniže procjene stopa rizika od siromaštva zabilježene su u Zagrebu (9,8 posto) te Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji (11,9 posto), a najviše u Brodsko-posavskoj (35,9 posto), Virovitičko-podravskoj županiji (33,4 posto) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (31,9 posto).
Zadarska je županija čak na 25,2 posto, odnosno od 170.000 ovdašnjih stanovnika njih 42.500 raspolagalo je godišnje s manje od 24.000 kuna. U prostornom rasporedu po županiji to se kretalo od 10% ili nešto više ugroženih siromaštvom u Kolanu ili Pagu do 42% u Benkovcu ili 43% stanovništva općine Gračac, a u najmnogoljudnijem Zadru ugroženo je čak 19,6% stanovništva.
Prema potrošnoj metodi, procijenjena stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj 2011. iznosila je 17,1 posto (anketna metoda iznosila je 16,3 posto), što znači da je 17,1 posto, odnosno oko 717.000 osoba imalo ekvivalentnu godišnju potrošnju nižu od 23.919 kuna, koliko je iznosio prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo.
Najniže procjene stope rizika od siromaštva zabilježene su u Zagrebu (5,9 posto) i Primorsko-goranskoj županiji (9,1 posto), a najviše u Požeško-slavonskoj (32,5 posto), Brodsko-posavskoj (33,9 posto) i Karlovačkoj županiji (34,3 posto).
Moramo kazati da je prema toj metodologiji odstupanje od dohodovne metode, kada je u pitanju Zadarska županija, neshvatljivo ogromno, odnosno svedeno na svega 10,1 %!? I tu su oscilacije po pojedinim lokalnim samoupravama značajne – od 2% u Salima ili 5% u Zadru do recimo 29% u Stankovcima.