Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Utjecajna sfera gradskih obalnih centara: Jadera, Salone i Narone

Autor:

17.11.2008. 23:00
Utjecajna sfera gradskih obalnih centara: Jadera, Salone i Narone

Foto: Vedran SITNICA



S obzirom da sam odnedavno zaposlen kao kustos u Muzeju antičkog stakla u Zadru, trenutačno radim na pripremi uređenja stalnog postava muzeja. Uz muzejske poslove radim na svom stručnom i znanstvenom usavršavanju (znanstveni radovi, međunarodni skupovi…)
Berislav Štefanec magistrirao je na Sveučilištu u Zadru 3. studenog ove godine s temom rada “Starokršćanska arhitektura između Zrmanje i Neretve na temelju recentnih istraživanja”. Prije no što je upisao poslijediplomski studij Štefanec je diplomirao arheologiju i njemački jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru.
Zbog čega ste se odlučili za ovu temu magisterija?
– Interes za starokršćansku arhitekturu kod mene se pojavio već kod prvog upoznavanja s arheologijom. Odabir teme ponajviše je uvjetovan i dugogodišnjim zanimanjem za kršćanske spomenike i razvoj kršćanstva u prvim stoljećima svog postanka.
Starokršćanska arhitektura
S obzirom na oskudne povijesne izvore, život prvih kršćanskih zajednica u našim krajevima pratimo upravo preko materijalnih ostataka. Naime, skromni temeljni ostatci takvih građevina vrlo su vrijedan izvor u sagledavanju razvojnih procesa ranog kršćanstva.
O čemu je riječ u Vašem magistarskom radu?
– U radu se proučava starokršćanska arhitektura na području sjeverne i srednje Dalmacije, te prostoru zapadne Hercegovine. Prostorni okvir temelji se na utjecajnoj sferi gradskih obalnih centara: Jadera, Salone i Narone. Rad se zasniva na rezultatima proizašlim iz suvremenih arheoloških istraživanja i revizija starijih iskopavanja. Naime, u posljednjih 10-ak godina otkriven je veliki broj novih starokršćanskih crkava, te poboljšane spoznaje o već postojećima. Upravo te nove spoznaje predmetom su ovog znanstvenog djela. Naglasak se daje na tipologiji građevina, pitanju kronologije, namjene i liturgijskih funkcija.
Koliko Vam je vremena trebalo da izradite magisterij?
– Za izradu ovog rada trebalo mi je otprilike šest mjeseci. Tom vremenu pribrojio bih i odlaske na sva nalazišta duž cijele Dalmacije na kojima su vršena sustavna i revizijska arheološka istraživanja u kojima su otkriveni novi sakralni objekti. Na nekim istraživanjima sam i osobno sudjelovao.
Čime ste se sve koristili u izradi rada?
– Rad je rađen po principima suvremene metodologije. Naglasak je bio na tipološko-kronološkoj analizi, a u obzir su se uzimali i povijesni izvori. Za pitanje namjene i kronologije građevina važne podatke pružili su mi nalazi skulpture i ostali sitni nalazi (numizmatički materijal, staklo, keramika…) pronađeni na nalazištima.
Koji bi bio doprinos znanosti Vašeg rada?
– Smatram da je ovaj magistarski (znanstveni) rad veliki doprinos za znanost. U radu se u cjelini obradilo više od 50 starokršćanskih lokaliteta.
Doktorski rad
Na temelju recentnih istraživanja poboljšano je sagledavanje razvoja kršćanskih zajednica od IV. do početka VII. stoljeća. Nove spoznaje omogućavaju i jasniju interpretaciju liturgijskih instalacija unutar sakralnog kompleksa te bolje razumijevanje namjene svih starokršćanskih crkava u Dalmaciji.
Hoćete li se nastaviti baviti ovom tematikom?
– Naravno, osobito jer se svakodnevno radujem novim spoznajama u okvirima starokršćanske arheologije.
Čime se trenutačno bavite?
– S obzirom da sam odnedavno zaposlen kao kustos u Muzeju antičkog stakla u Zadru, trenutačno radim na pripremi uređenja stalnog postava muzeja. Uz muzejske poslove radim na svom stručnom i znanstvenom usavršavanju (znanstveni radovi, međunarodni skupovi…).
Planovi za budućnost?
– Glavni cilj u slijedećoj godini mi je napredovanje u struci, znanstveno usavršavanje i realizacija sinopsisa doktorskog rada. Tema doktorskog rada bit će vezana uz antičko staklo s područja Dalmacije.