Subota, 20. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

5 C°

Hrvati spremni za – srce gastronomije

17.11.2010. 23:00
Hrvati spremni za – srce gastronomije


Kada jedna djelatnost bilježi stalni rast prodaje i proizvodnje, kao i smanjenje udjela uvoza i oživljavanje izvoza, onda je u ovim vremenima feštati s njenim predstavnicima više nego izazov, kazalo bi se kod odlaska na 1. hrvatski festival tjestenine.
Festival su u hotelu Punta u Vodicama organizirali predstavnici tvrtke Svijet hrane, odnosno Robinson, međunarodne izdavačko-novinarske kuće s četrnaest specijalističkih izdanja.
– U prepoznavanju gastronomske tradicije, koja u Hrvatskoj postaje sve značajniji turistički adut, tjestenini se ovim željelo dati zasebno mjesto, kazao nam je organizator Stjepan Odobašić.
Udvostručena potrošnja tjestenine po stanovniku
U izlaganjima smo mogli čuti kako ta branša u Hrvatskoj bilježi sve bolje razultate u posljednjih deset godina. Od onih pozitivnih tu je podatak da se u tom razdoblju potrošnja tjestenine gotovo udvostručila, s prijašnjih 3,9 kilograma po glavi stanovnika na 7,3 kilograma. Hrvati godišnje konzumiraju blizu četrdeset tisuća tona tjestenine, a potrošnja bilježi daljnji trend porasta. Ipak, to je još uvijek premalo u odnosu na razvijene europske zemlje. Dovoljno je reći da naši susjedi Slovenci godišnje konzumiraju tri puta više tjestenine nego mi Hrvati. U spomenutom razdoblju došlo je do bitnih pomaka i u proizvodnji domaće tjestenine. Od prijašnjih 6.500 tona godišnje (podatak iz 2000. godine) Hrvatska je danas proizvodi 18.000 tona. Proizvodnjom tjestenine u Hrvatskoj se uz nekoliko većih proizvođača, bave uglavnom mali i srednji poduzetnici koji tako i ovim primjerom pokazuju svoju snagu. Unatoč povećanju proizvodnje, postotak uvoza tjestenine u Hrvatsku još uvijek je izuzetno visok, 60-65 posto. Iako je taj postotak svojevremeno iznosio čak 80 posto, a i više, ipak je došlo do značajnih pomaka i smanjivanje narudžbi iz inozemstva. Trend uvoza i dalje se smanjuje, no usporedimo li Hrvatsku s Mađarskom koja godišnje uveze samo sedam posto tjestenine, onda je očito da je hrvatska tjesteničarska branša još uvijek nedovoljno agilna. Glavni problem je činjenica što je naš susjed Italija koja je najpoznatija svjetska sila u proizvodnji tjestenine, a 80 posto našeg uvoza otpada na nju.
 Kako privoljeti domaće trgovačke lance, a posebice hrvatski hotelijersko-restoraterski i turistički sektor da sve više potpisuje narudžbenice za domaćom tjesteninom, jedno je od pitanja koje se moglo čuti u Vodicama, kao i kako u domaćem ugostiteljstvu i hotelijerstvu profilirati domaće tjestenine. Na ovo je pitanje sasvim konkretan odgovor nudio Zoran Katić uime hotela Vicko, ali i Udruge malih obiteljskih hotela.
– Nama je cilj ponuditi izvorno domaće i autohtono, a tjestenina spada u to, naglasio je Katić.
Stari recepti u novom aranžmanu
 U ovom trenutku Katić s profesorima fakulteta u Opatiji te ugostiteljske škole u Osijeku u ime malih hotelijera provodi eksperiment Hrvatski doručak u kojem spajaju zeleno i plavo inzistirajući na domaćim sastojcima i recepturama naših baka u suvremenom aranžmanu.
 Osoblje Vicka je poput ostalih sudionika demonstriralo paletu svojih proizvoda koji sadrže takve izvorne recepte i – tjesteninu.
 Sudionici skupa su bili i direktori hotela, šefovi kuhinja iz ovog velikog područja koji su kušali 120 različitih jela od tjestenine.
 Za tjestenine “Mariolina” Krk kuhar Mario Arbanas, šef kuhinje restorana “5 bunara” Zadar pripravio je domaće fuže sa škampima, krpice sa zeljem, pršutom i crnim tartufom, rezance “šafran”, janjeći žgvancet s domaćim šurlicama i domaći ravioli “Šinjorina smokva”.
 Zadrani su bili i više nego aktivni na festivalu. Tako je Josip Vrsaljko, šef kuhinje hotela “Kolovare” Zadar za Dukat” d.d. spremio Tuiles (crijepići) od sira Parmigiano Reggiano punjen pjenicom od svježeg kozjeg sira, krekere sa svježim kravljim sirom i džemom od breskve, kuglice od gorgonzole i gaude s pistacijem.
 Svojim proizvodima se predstavila i neizostavna Paška sirana bez čijeg sudjelovanja nema dobrog jela od tijesta. Poseban hvalospjev ovom rijetkom zaštićenom hrvatskom proizvodu dao je prof. dr. sc. Jovica Hardi s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek u izlaganju: Što je tjestenina bez sira? A Paški je ono posebno.
 Posebno zadovoljstvo je bilo vidjeti Sandru Lordanić Lukavac s ekipom Marex gela. Osim već tradicionalnih njoka, probali smo one s ružmarinom, ali i nove torteline i raviole punjene sirom, rajčicom i bosiljkom. Branko Čukelj, šef kuhinje hotela “Westin” Zagreb i predstavnik Hrvatskog kuharskog saveza naglasio je kako domaće i izvorno uzima sve više mjesta i u najvećim hotelskim kućama i lancima. Njegova salata od tjestenine puži s pilećim prsima i povrćem, vijak sa špinatom poslužen s pečenim bućama, pancetom i prženim lukom, penete s gamberima i balsamicom to su i opravdale.
 Proizvodi Marex – gela pripravljeni su pod palicom Antonia Skorića, šefa kuhinje “Dalmatinsko selo” hotela Solaris Šibenik, a gratinirani krumpirovi njoki s orasima i gorgonzolom, povrtni njoki, odnosno dimljeni losos s njokima od ružmarina u košarici od sira mamili su na još.
Renato Kraljev, predsjednik Udruge kuhara zadarske županije HKS-a predstavio se s izlaganjem: Tjestenina u gastronomiji Srednje Dalmacije, a kako znamo, bez nje se ne može.
Tjestenine Puljanka Brionka d.d. Pula skuhao je Ante Kulaš, šef kuhinje hotela Adriatic “Ilirija” Biograd na moru. Bila je tu krepka kokošja juha s fidelinima, fuži s rokuljom sirom i pršutom, lazanje s tartufima i povrćem…
Proizvodi Paške sirane d.d. stigli su na stolove u kreaciji Renata Kraljeva. Gosti su mogli uživati u njokima od blitve u umaku od paškog sira i motra, fuži u umaku od cherry rajčice s paškim sirom, raviolima punjenim paškim sirom i pršutom u umaku od  maslina.
Gledano regionalno Zadar se na ovom okupljanju pokazao. Iako je Tvornica tjestenina već davno propala, mi nismo zahvaljujući i Marex – gelu. Zapažen angažman Hotela Visko, ali i izniman angažman desetak naših kuhara, činjenica da su skupu nazočili mnogi naši ugostitelji i hotelijeri od Kolovara, Ilirije, Turisthotela, Bastiona, kao i u konačnici i činjenica da su tjestenine danas u ovdašnjoj ponudi među najistaknutijim jelima po zastupljenosti jamči da u ovoj hrvatskoj bitci sudjelujemo. Dalmatinci pak, kako je i naglasio Kraljev u svojem izlaganju s “paštama” su tradicionalno vezani.