Bocvana – afrički dojmovi iz zadarske perspektive

Tijekom studijskoga putovanja zadarski geografi najviše su vremena proveli u glavnom gradu Gaboroneu te na terenskom radu u naselju Mmanoko, ali su posjetili i niz drugih lokacija poput nadaleko poznatih Viktorijinih slapova na sjeveroistoku zemlje te Nacionalnog parka Chobe koji sa 50.000 jedinki predstavlja najveće stanište slonova na afričkom kontinentu

U organizaciji  Hrvatskoga geografskog  društva – Zadar u četvrtak je  u predavaonici Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru  održano još jedno popularno-znanstveno i putopisno  predavanje, pod nazivom  „Bocvana”. Predavači su bili  Silvija Šiljeg, prof. i Ante  Šiljeg, prof., asistenti zadarskog Odjela za geografiju,  koji su upriličenim predavanjem uz projekciju niza  fotografija i geografskih karata prisutnima izložili dojmove i informacije sa svojega  tromjesečnog studijskog boravka u Bocvani, državi na  jugu afričkog kontinenta, tijekom ljeta 2009. godine. Uz  upoznavanje s ovom za nas  vrlo egzotičnom zemljom i  njenim običajima zadarski geografi su u sklopu boravka  sudjelovali i u radu Odjela za  prostorno planiranje i arhitekturu u glavnom gradu  Gaboroneu (University of  Botswana), kroz održavanje  predavanja i konkretan terenski rad – izradu prostornoga plana jednoga tradicionalnog afričkog sela.
U uvodnom dijelu izlaganja prof. Silvija Šiljeg iznijela je osnovne informacije  o Bocvani, uz projekcije fotografija snimljenih na lokacijama u kojima su boravili.
– Bocvana je država na jugu  Afrike, čijih gotovo 70 posto  teritorija obuhvaća pustinja  Kalahari. Riječ je o rijetko  naseljenoj državi gdje na površini od 581.730 četvornih  kilometara živi manje od 2  milijuna stanovnika. Najveći  udio stanovništva pripada etničkoj skupini Tswana, a  službeni jezik je engleski, iako je diljem države rasprostranjen autohtoni Setswana  jezik. Posljedica je to činjenice da je ova država gotovo  cijelo stoljeće bila pod britanskim protektoratom, a neovisna je od 1966. godine,  istaknula je prof. Šiljeg.
Bocvana kao kopnena  afrička država u ekonomskom smislu predstavlja pozitivan primjer te već niz  godina bilježi gospodarski  rast koji je rezultat kvalitetnoga makroekonomskog i  fiskalnog upravljanja. Svakako, Bocvana je poznata po  vrlo bogatim nalazištima dijamanata te je po količini  druga iza Južnoafričke Republike, ali po kvaliteti dijamanata na prvom mjestu u  svijetu. No u kontrastu s  gospodarskim razvojem jesu  visoke razine siromaštva te  načelno niski pokazatelji  društvenog razvoja. Najveći  problem današnje Bocvane,  pak, predstavlja izuzetno velik udio zaraženih AIDS-om  koji iznosi 40 posto ukupne  populacije države.
– S obzirom na vrlo visoku  stopu zaraženosti kojoj pridonosi i slaba educiranost  među seoskim stanovništvom  naroda Tswana, vlasti Botswane već niz godina provode  snažnu kampanju radi smanjenja stope širenja virusa  HIV i reduciranja posljedica  bolesti, što je doprinijelo i  tome da su danas lijekovi  protiv AIDS-a besplatni svim  građanima, dodala je Šiljeg.
Tijekom studijskoga putovanja zadarski geografi najviše su vremena proveli u  glavnom gradu Gaboroneu te  na terenskom radu u naselju  Mmanoko, ali su posjetili i  niz drugih lokacija poput nadaleko poznatih Viktorijinih  slapova na sjeveroistoku zemlje te Nacionalnog parka  Chobe koji sa 50.000 jedinki  predstavlja najveće stanište  slonova na afričkom kontinentu. Boravili su i u najvećem selu na svijetu – Molepololeu, koje broji oko  69.763 stanovnika poput Zadra. Nakon putopisno-informativnog izlaganja Silvije  Šiljeg, prof., prisutnima se  posebnim izlaganjem obratio  i Ante Šiljeg, prof., koji je  detaljno predstavio njihove  aktivnosti vezane uz četverotjedno istraživanje i sudjelovanje u izradi prostornog  plana za selo Mmanoko koje  ima oko 763 stanovnika, te  mu je bio potreban novi i  konkretan plan razvoja.
– Većinom se radi o ruralnom naselju s tradicionalnim afričkim kućama od  blata i slame, a najveći problem predstavlja nestašica  pitke vode i neriješena odvodnja. Ono što smo pokušali  napraviti i u čemu smo, nadam se, uspjeli jest bolji i  konkretniji prostorni plan u  odnosu na prijašnji. Naime, u  izradu prostornog plana  uključili smo lokalno stanovništvo, vođeni time što se  razvojni planovi ne mogu  nametati već da bi u njima  svojim mišljenjem i izražavanjem potreba morali doprinositi i sami stanovnici, istaknuo je prof. Šiljeg, dodavši  da su za anketiranje stanovništva morali imati i odobrenje poglavice koji upravlja  selom. Konačni rezultat nakon provedenih analiza prirodnog okoliša, terena i  društvenih aspekata u selu,  izvršenih u GIS okruženju,  bio je konkretan prostorni  plan dostupan i putem interneta koji u potpunosti  predstavlja plod suradnje geografa s Odjela za geografiju  Sveučilišta u Zadru te  stručnjaka i studenata s Odjela za prostorno planiranje i  arhitekturu University of  Botswana.
Predavanje zadarskih geografa imalo je vrlo dobar  odaziv, ponajviše zbog egzotičnog karaktera teme, te je  u najvećoj mjeri ispunilo  očekivanja svih posjetitelja  koji su imali priliku predavačima postaviti i niz dodatnih pitanja. Po završetku  predavanja tajnica Hrvatskoga geografskog društva – Zadar uručila je predavačima  uime udruge i posebne zahvalnice HGD-Zadar u znak  zahvalnosti za upriličeno javno izlaganje.