Mendulice slušale o škabrnjskim običajima

Slika korisnika admin
Zvonko KUCELIN

Tko je jeo brudet od bakalara, a tko brudet bez bakalara, koliko badnjaka se palilo na Badnju večer i kako su se zvali, te mnoge druge  škabrnjanske običaje mališani (grupa Mendulice) iz dječjeg vrtića  Voštarnica imali su prilike doznati na radionici koja se za njih održala u  Gradskoj straži u organizaciji Narodnog muzeja Zadar.

Mara Škara iz KUD-a Škabrnja otkrila im je kako se Badnja večer provodila u njenoj mladosti, a ona je imala nekoliko faza. Na Badnju večer u  kući bi se prvo čekao dolazak čobana s ovcama. Dočekivala bi ga domaćica, sa svijećom i blagoslovljenim kruhom, dio bi čoban otkinuo, zagrizao te potom dao ovnu. Nakon toga domaćin bi tamjanom blagoslovio svu stoku te bi se ušlo u kuću. U kući su se tada donosila tri badnjaka,  drvo je bilo različito, hrast, grab ili nešto drugo, no veličine su morale biti  različite, pojasnila je viša kustosica i voditeljica Etnološkog odjela Jasenka Lulić-Štorić. Najveći badnjak bi bio did, a najmanji unuk.

- Uz ritualni tekst badnjaci su se unosili u kuću i stavljali na ognjište u  obliku križa. Na isti način unosila se i slama koja se razastirala po podu.  Nakon toga, domaćin je postavljao stol - bijeli stolnjak na kojem se  večeralo, prepričala je Lulić-Štorić, otkrivajući i to kako je badnjak tinjao  sve do Tri kralja kada se pepeo nosio u vinograd ili pod neko drvo koje je  slabo rodilo.

Također, domaćin bi i badnjaku tijekom blagdana povremeno davao  hrane i vina. Naime, kako je badnjak vezan uz mrtve, onda se i njima na  taj način davalo značenje, pojasnila je Lulić-Štorić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno