Priprava šokola graniči s kultom

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Autor: 
nin_sokolijada2
Sebastian GOVORČIN
Turistička zajednica je i ove godine podijelila meso šokolarima

Turistička zajednica grada Nina već 7. godinu realizira manifestaciju Ninska šokolijada. Manifestacija se temelji na jedinstvenom gastro proizvodu koji se od davnina proizvodi u starohrvatskom Ninu i ninskom kraju.

Turistička zajednica je u interesu održavanja manifestacije nabavila potrebnu količinu svježeg svinjskog mesa koje je podijeljeno u petak, 16. siječnja do sada rekordnom broju zainteresiranih šokolara (41). Ove godine podijeljeno je 405 kg mesa svinjske vratine, a u natjecanje se uključio 41 stanovnik Zadarske regije. Natječe se 12 žena i 29 muškaraca, a ovogodišnji šokolari su iz Nina, Žerave, Vrsi, Ljupča, Poljica-Briga, Privlake, Vira, Poličnika, Škabrnje, Polače, Zadra, Vinjerca i jedan prijatelj Nina iz Sv. Ivana Zeline.

Manifestacija se organizira kako bi se sačuvala tradicija izrade šokola i kako bi se šokolari natjecali i zajedno s turistima zabavljali. Prva manifestacija održana je 2003. godine kada je sudjelovalo 10 natjecatelja. Broj natjecatelja iz godine u godinu raste, a ove godine ih je najviše.

Kod pripreme šokola, koji se smatra delicijom sve je važno, kako kažu najstariji pripravljači šokola, a njegova priprema graniči s nekom vrstom kulta.

Dan pripreme u obitelji se nekada smatrao posebnim događajem. Čitava je obitelj sudjelovala u pripremi, a najmlađi su imali zadatak promatrati proces izrade, kako bi postupno savladali umijeće tradicionalnog vezivanja s špagom i naučili od starijih recepturu obitelji. Šokol se prema tradiciji nije nudio svakom gostu, nego onom najdragocijnijem, jer se pripremao u malim i ograničenim količinama.

«Prvi šokol» se načeo, prema pričama najstarijih Ninjana, kada se u stara vremena okopavao kukuruz, a to je povezivano sa spoznajom da je kukuruz bio jedan od važnijih prehrambenih artikala poljodjelaca. Svaka kuća koja je imala dovoljne količine kukuruza tada nije oskudijevala u hrani. Još je jedna važna prigoda u čiju se čast blagovao šokol, a ta je tradicija ostala do danas, prigodom svetkovanja Prikazanja Gospe od Zečeva (u svibnju i kolovozu).

Neka istraživanja govore o porijeklu šokola još iz srednjeg vijeka. Prilog tome je upravo kombinacija mirodija, posebno cimeta sa svinjskim mesom. Usmena je predaja recepture i načina izrade u svakoj obitelji. Ovdje vrijedi istaknuti da je, poslije iseljavanja stanovništva i razaranja drevnog Nina za vrijeme Kandijskih ratova u 17. stoljeću, Nin naselilo novo, isključivo ruralno stanovništvo koje se bavilo poljoprivredom i stočarstvom. Bavili su se uzgojem svinja u svojim domaćinstvima i pripremali taj autohtoni proizvod iz vlastite proizvodnje.

Razvojem turizma sedamdesetih godina 20. stoljeća napustilo se držanje stoke u urbanim dijelovima Nina. Nin se postupno urbanizira, no Ninjani ne zapuštaju tradiciju, pa nabavljaju svinjsko meso iz domaćeg uzgoja i nastavljaju obiteljsku tradiciju u pripravljanju šokola i pršuta.

Osnovni ciljevi šokolijade su postignuti. U svim restoranima se može probati šokol, razvijena je jedinstvena gastro manifestacija u Zadarskoj regiji, potaknuta je proizvodnja kod mladih stanovnika ninskog kraja, delicija je prepoznata u Hrvatskoj, te je povećana potražnja šokola u ninskom kraju.

Stručnom ocjenjivačkom sudu posao nije nimalo lak, jer treba probati preko trideset vrsta šokola koji su napravljeni po posebnim tradicionalnim obiteljskim recepturama.

Ove godine trebaju ocijeniti 41 šokol, koliko ove godine ima natjecatelja. Ocjenjuju se sljedeći elementi: opći dojam, oblik, presjek, miris i okus šokola.

Iako je degustacija šokola zanimljivo i primamljivo događanje, ipak stručni ocjenjivački sud ima velike teškoće pri definiranju najboljih šokola, koje razlikuju samo količina i vrsta začina koje su natjecatelji koristili i eventualno neka od obiteljskih tajni u čuvanju tih delicija. Loši šokoli ne postoje, kažu Ninjani, jedino što je loše u čitavoj priči je što tih proizvoda ima jako malo, pa ih stoga brzo ponestane. Zbog ograničene proizvodnje mogu se nabaviti svake godine od mjeseca svibnja do listopada.

Od početka manifestacije 2003. godine do 2008. godine u Ninskoj šokolijadi je sudjelovao 81 natjecatelj; 17 žena i 64 muškarca. Natjecatelji su bili iz: Nina, Grba, Ninskih Stanova, Zatona, Žerave, Vrsi, Poljica Brig, Privlake, Vira, Bibinja, Paga, Poličnika, Polače, Škabrnje i Sv. Ivana Zeline.

Marija Dejanović

TZ grada Nina

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno