Što se može mjeriti s -36° C 1929. godine!

U Gospiću je 4. veljače 1929. godine izmjerena temperatura zraka od -36 stupnjeva Celzijevih i taj rekord nikad nije oboren, a da život bude još teži, pobrinuo se snijeg: na ličkoj pruzi snježni su nanosi mjestimice bili veći od 6 metara, dok je “uobičajena” visina snijega te godine iznosila 285 cm!
Kriza s energentima svako malo nas podsjeća koliko smo o njima ovisni, ali i koliko se priroda može poigrati s nama i u 21. stoljeću. Tako se i ovoga puta poklopilo da najniže ovogodišnje zimske temperature zraka stignu upravo u vrijeme kada je Rusija odlučila ventile plinovoda okrenuti u smjeru kazaljke na satu. S temperaturama zraka od -15 do -20 stupnjeva C i oko 20-ak centimetara snijega puna su nam usta žalopojki i poziva za zatopljenjem. Mlađe generacije ne pamte prave ličke zime. Nešto više znadu oni rođeni 50-ih godina prošloga stoljeća. Ipak, generacije koje su se suočavale s pogibeljnim ličkim zimama već su polako na odlasku. A ličke su zime nekada uistinu bile duge i oštre.
Godina 1929. ostala je zapisana u meteorološkim analima. U Gospiću je 4. veljače te godine izmjerena temperatura zraka od -36 stupnjeva C i taj rekord nije oboren punih 80 godina! Da život u onim vremenima bude još teži, pobrinuo se snijeg kojega je u siječnju i veljači bilo toliko da je potpuno paralizirao život. Na ličkoj pruzi snježni su nanosi mjestimice bili veći od 6 metara, dok je “uobičajena” visina snijega te godine iznosila 285 cm! Tadašnji su kroničari zapisali da su Ličani tih prvih dana s visokim snijegom iz svojih kuća izlazili kroz prozore jer se vrata zbog snijega nisu mogla niti otvoriti. Do ogrijeva, stoke i hrane dolazilo se tunelima iskopanim pod velikim snijegom, a udaljavanje od kuće, osim što je bilo gotovo nemoguće, značilo je i sigurnu pogibelj. Sirotinjske su kućice u nešto višim predjelima sasvim nestale u nekoliko metara visoku snijegu jer im je dosezao iznad krovova.
Velika studen i visok snijeg pohodili su Liku i 1954. godine. Snježni su nanosi tada dosezali do 5 metara, a živa se u termometrima spustila u Gospiću spustila na -33,5 stupnjeva C. Tako su iskusni i na studen i snijeg naučeni Ličani većinu ostalih zima iz druge polovine 20. stoljeća nazivali blagima ili običnima. To je podrazumijevalo snijeg visine do jednog metra i temperature zraka do -25 stupnjeva C.
Ovih je dana Otočac zabilježio najnižu ovogodišnju temperaturu zraka od -20 stupnjeva C. Snijeg je po cijeloj Lici visine od 20 – 30 cm, osim na najvišim vrhovima koji poput Zavižana bilježe gotovo metar snježnog pokrivača. U usporedbi s nekadašnjim ličkim zimama, sve ovo doima se kao “blago i razmjerno toplo vrijeme”. Hoće li tako i ostati, treba sačekati veljaču, mjesec u kojemu zima često pokaže svoje pravo lice.