Foto: Adam VIDAS
– Neka bude Višnjik, jer tamo se navija, a nama trebaju navijači da pomognemo ovdašnjim vinarima u plasmanu, kazao je pozivajući na degustaciju u petak Željko Baradić
Pisati nam je o plasmanu konačno stasalih zadarskih vina ili Ravnokotarskih vina, kako se već odlučimo ubuduće ih zvati, čemu su konferenciju posvetili čelnici ravnokotarskih okupljanja vinara, predvođeni Željkom Baradićem. Štoviše, toj su konačno dočekanoj zadaći prilagodili i tradicionalnu 13. manifestaciju – ocjenjivanja zrelih ravnokotarskih vina – seleći joj dio u Zadar.
Dakle, uvijek kada mi valja pisati o prodaji vina sjetim se davnih stihova Omera Hajjama:
„Otkad nebom Danica i taj mjesec hodaju,
ništa bolje ljudi od rubin-vina ne znaju;
ja se čudim onima koji vino prodaju,
šta će bolje kupiti od vina, što imaju?!”
Rubaije su davnašnje perzijske pjesme od četiri stiha uvriježena u tom vremenu i prostoru koje je proslavio upravo Hajjam, pisac možda najljepših stihova o ljubavi i vinu, praotac boemštine iz 11. stoljeća. A kaže, čemu vino prodavati kad vrjednije od njega ništa kupiti ne mogu.
Pjesništvo mi pade na pamet jer je i Baradić konferenciju otpočeo i začinio pjesničkim iskazom Tomislava Marijana Bilosnića, vjernog sudionika ravnokotarskih smotri vina od začetka.
Zašto smo u Zadru?
Uglavnom pred nama je ovog petka početak 13. smotre ravnokotarskih vina, ali 1. put u Zadru na Višnjiku gdje će okupiti sve hotelijere i ugostitelje, odnosno trgovce i predstaviti im – ne natjecateljski, već degustatorski naše sadašnje vinske dosege. Zadar je, naime, jedino relevantno tržišno mjesto u ovoj županiji. Kako Škabrnjani voćke ili Tinjani povrće dovoze u Zadar, a ne čekaju da Zadrani dođu tamo, takav je put i pred vinarima.
– Jer za njih više nema smisla natjecati se na ovakvoj smotri jedan s drugim, a na nama je da im pomognemo da plasiraju vina i utru put mnogima što dolaze, kazao je Baradić.
Zadarska županija, kako je istaklo više sudionika konferencije, konačno je dočekala da ima svoja vina čime se jedno od najvrjednijih i najrazovrsnijih gastronomskih područja u zemlji konačno može podičiti i dobrom vinskom pratnjom. Do sada se ovdje pilo bućkuriš vina ili uobičajena vina Slavonije, Istre ili južnijih područja Dalmacije, odnosno graševine, malvazije, plavce…
Vino i lokalpatriotizam
Ive Dunatov podsjetio je da na godinama i desetljećima putovanja po svijetu nije nigdje doživio da bi mu domaćini nudili neka druga vina nego svoja, osim na upit, i tome aktivirao kartu gospodarskog lokalpatriotizma, odnosno patriotizma. Bio sam s Dunatovom i bez njega na mnogim mjestima koja spominje i čovjek je u pravu. U pravu je i sa starom putničkom izrekom – probaj nečije jelo i piće da bi mogao ocijeniti kraj u kojem si.
Ne govorimo niti o primitivnom patriotizmu niti o neracionalnosti (da bi netko na svoju štetu nudio loše ili preskupo ili uvjetima plasmana nepovoljno vino), već o jednoj zdravoj dozi sprege lokalne ekonomije, potrebe za lokalnim doživljajem i turizma, odnosno ugostiteljstva.
Dakle, valja barem u zadarskim lokalima krenuti s plasmanom ovdašnjih vina. Naravno da je pred vinarima, posebice sa stasanjem količina i odlazak na natjecanja (na kojima srećom već imaju uspjeha) i nametanje i cijeloj Hrvatskoj, a uskoro i Europi.
Vratimo se količinama. O površinama pod vinogradima, dotaknuvši se usput i maslina i drugih trajnih nasada, govorio je Zvonimir Vlatković. Makar smo ispod količina koje smo mislili da imamo pod vinogradima, ipak smo u jednoj novoj fazi. Isključujemo iz toga tradicionalnog proizvođača Vinariju Benkovac u sastavu badela 1862. s najvećim količinama koje je već odavno na nacionalnoj razini.
Domaći vinari prerasli su razinu osobne konzumacije ili primitivne točioničke prodaje i registrirali svoja vina, dakle, govorimo o vinarskim poduzetnicima i gospodarstvenicima. Istovremeno nisu dorasli do količina kojima bi ulazili u velike sustave prodaje tipa Konzum, Metro, Merkator, Billa, Interspar i slično, dakle, trgovinske lance. Iznimku bi moglo predstavljati nekoliko lokalnih jačih trgovinskh sustava poput Bakmaza, Sonika, Burekomerca i sl. za koje bi bilo lijepo da u ponudu uvrste naša vina, a količina za takvu ponudu ima.
Dorasli za regionalna tržišta
Dakle, imamo vinare s dobrom kapljicom koji količinama ne mogu u “veliki svijet”, ali niti mogu bez razgranate komercijale, odnosno šireg plasmana. Dakle, govorimo o tisućama do desetaka tisuća butelja. To treba prodati najvjerojatnije – regionalno.
Temeljno ostaje obratiti se hotelijerima i restoraterima, odnosno ugostiteljima. Osobno sam bio jako zadovoljan kada sam kao član Povjerenstva za nagradu Plavi cvijet Hrvatske turističke zajednice ove godine, obilazeći prostor od Cavtata do Vrsara, i ovdje imao priliku ljudima ponuditi domaću kapljicu. Slučaj je htio da smo prethodnih godina ovdje pili Plenkovićeva vina ili vina šibenske vinarije, što bi pokvarilo image autohtone gastronomije. Sada smo u Stomorici, odnosno Fortuni u Murvici kamo je vodila TZ Zadra imali u ponudi Anićevu Maraštinu, odnosno Rakin Cabernet Sauvignon. Ne navodim imena vina i vinara niti ugostiteljskih objekata radi reklame, nego radi priznanja.
Dakle, osim edukacije naših vinogradara od kojih smo konačno dobili i niz podrumara, valja educirati i ugostitelje, odnosno same konobare ili šefove sala u ponudi vina. Moramo priznati da je educiranost naših ugostitelja u ponudi vina, priči u nekoliko rečenica o samom vinu i kraju, preporuci o sljubljivanju vina i jela, ponekom zanimljivu podatku ili anegdoti, ovaj kraj – zaostao. U Istri, Kvarneru (koji usput budi rečeno ima, da se našalimo, jedno i pol vino, ali ga slavi) te nekim dijelovima južnijih dalmatinskih županija od Zadarske, naći ćete već obilje lokala koji znaju ponuditi vino.
Posao kojeg su se uhvatili organizatori ravnokotarskih smotri ostaje velik.
VRSTE I SORTE
Do konačnog proizvoda došli su Mladen Anić iz Smilčića koji je buteljirao vina Maraština, Cabernet Sauvignon, Kaštelanski Crljenak, Cuvée, Syrah; Denis Rako s otoka Paga s vinima Merlot, Vranac i Cabernet Sauvignon; Šime Škaulj iz Nadina s vinima Tomislav i Cabernet Sauvignon; Željko Vrsaljko također iz Nadina s Nadinskom ranom; Zlatko Kaštelanac iz Polače s Trebbianom Toscanom i Krešimir Dražina iz Pristega s vinom Krešimir. Najdalje je otišao Šime Škaulj čiji je Cabernet Sauvignon jedino vrhunsko vino u Zadarskoj županiji.
Najavljeno je već dogodine i 25 ovdašnjih vina (Božo Bašić, Dado Jurjević, Radoslav Bobanović i Željko Uzelac, samo su neki od oni u postupku registracije, a tu je i čekanje na četiri vrste korlatskih vina Vinarije Benkovac). Za nekoliko godina 40-50 registriranih vrsta.
Zadarska županija preko PK Zadra – VV, a na preporuke struke posadila je pred rat klasične svjetske sorte, najistaknutija vina, a rat je učinio svoje te je najbolji sortiment ostao Nadinsko blato. No, kako je kazao Rade Bobanović, sporo je tekao povratak i nekim tradicijskim sortama. Mučan je, jer vjerovali ili ne, za kaštelanski crljenak (već ga imamo dosta u nasadu, a posadio ga je i niz južnodalmatinskih vinara) ovdašnja je podloga išla u Motpelier, a tamo se nabavljao kalem iz Kalifornije, odnosno Apulije (Pulje) da bi se sadnice vratile nama. Priča o kaštelanskom crljenku jedna je od onih koje valja znati i ugostiteljima. Naime, Kalifornija je postala slavna sa svojim zinfandelom. Tragajući za njegovim korijenom pomislili su da su ga našli u Primitivu u Pulji na jugu Italije, ali su dobili priznanje (i potvrđenu DNK analizu) da je riječ o uvozu preko Jadrana, dakle, da je izvornik kaštelanski crljenak).
Od domaćih je sorti tu i maraština, a u tijeku su eksperimenti s nekim drugim autohtonim sortama, a i najava registracije plavine.
U prvo vrijeme sa sortimentom koji imamo i uz pravilan tretman zadarska regija ima preduvjete za dosezanje najviše razine u zemlji s klasičnim (bordoškim ili sličnim) kupažama (cuveeima).
najnovije
najčitanije
Style
Bujan zeleni kutak
Pronašli smo idealne biljke za uzgoj na zasjenjenom balkonu
Feelgood
Drevni korijeni
U većini zemalja jaja se smatraju simbolom Uskrsa. Evo i zašto
Nogomet
Afera
Menadžer ženske momčadi Leicestera dobio otkaz nakon veze s igračicom
Košarka
Košarka
VIDEO Beogradska arena pljeskom dočekala Tonija Kukoča. Na utakmici bio i Dino Rađa
Novosti
U rimskom zatvoru
Papa oprao noge zatvorenicama
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE
U Ričinima lopov iz kuće ukrao novac i ručni sat, krađa zabilježena i u Arbanasima…
Zadar
predizborni program