Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

13 buteljiranih vina pred Zadranima

Autor: Damir Maričić

18.01.2010. 23:00
13 buteljiranih vina  pred Zadranima

Foto: Adam VIDAS



– Neka bude Višnjik, jer tamo se navija, a nama trebaju navijači da pomognemo ovdašnjim vinarima u plasmanu, kazao je pozivajući na degustaciju u petak Željko Baradić
Pisati nam je o plasmanu  konačno stasalih zadarskih vina ili Ravnokotarskih vina,  kako se već odlučimo ubuduće ih zvati, čemu su konferenciju posvetili čelnici ravnokotarskih okupljanja vinara, predvođeni Željkom Baradićem. Štoviše, toj su konačno dočekanoj zadaći prilagodili i tradicionalnu 13.  manifestaciju – ocjenjivanja  zrelih ravnokotarskih vina –  seleći joj dio u Zadar.
Dakle, uvijek kada mi valja  pisati o prodaji vina sjetim se  davnih stihova Omera Hajjama:
„Otkad nebom Danica i taj  mjesec hodaju,
ništa bolje ljudi od rubin-vina ne znaju;
ja se čudim onima koji vino  prodaju,
šta će bolje kupiti od vina,  što imaju?!”
Rubaije su davnašnje perzijske pjesme od četiri stiha  uvriježena u tom vremenu i  prostoru koje je proslavio  upravo Hajjam, pisac možda  najljepših stihova o ljubavi i  vinu, praotac boemštine iz 11.  stoljeća. A kaže, čemu vino  prodavati kad vrjednije od  njega ništa kupiti ne mogu.
 Pjesništvo mi pade na pamet jer je i Baradić konferenciju otpočeo i začinio pjesničkim iskazom Tomislava  Marijana Bilosnića, vjernog  sudionika ravnokotarskih  smotri vina od začetka.
Zašto smo u Zadru?
Uglavnom pred nama je  ovog petka početak 13. smotre ravnokotarskih vina, ali 1.  put u Zadru na Višnjiku gdje  će okupiti sve hotelijere i ugostitelje, odnosno trgovce i  predstaviti im – ne natjecateljski, već degustatorski naše  sadašnje vinske dosege. Zadar  je, naime, jedino relevantno  tržišno mjesto u ovoj županiji.  Kako Škabrnjani voćke ili Tinjani povrće dovoze u Zadar,  a ne čekaju da Zadrani dođu  tamo, takav je put i pred  vinarima.
– Jer za njih više nema  smisla natjecati se na ovakvoj  smotri jedan s drugim, a na  nama je da im pomognemo da  plasiraju vina i utru put mnogima što dolaze, kazao je Baradić.
Zadarska županija, kako je  istaklo više sudionika konferencije, konačno je dočekala  da ima svoja vina čime se  jedno od najvrjednijih i najrazovrsnijih gastronomskih  područja u zemlji konačno  može podičiti i dobrom vinskom pratnjom. Do sada se  ovdje pilo bućkuriš vina ili  uobičajena vina Slavonije, Istre ili južnijih područja Dalmacije, odnosno graševine,  malvazije, plavce…
Vino i lokalpatriotizam
Ive Dunatov podsjetio je da  na godinama i desetljećima  putovanja po svijetu nije nigdje doživio da bi mu domaćini  nudili neka druga vina nego  svoja, osim na upit, i tome  aktivirao kartu gospodarskog  lokalpatriotizma, odnosno  patriotizma. Bio sam s Dunatovom i bez njega na mnogim mjestima koja spominje i  čovjek je u pravu. U pravu je i  sa starom putničkom izrekom  – probaj nečije jelo i piće da bi  mogao ocijeniti kraj u kojem  si.
Ne govorimo niti o primitivnom patriotizmu niti o neracionalnosti (da bi netko na  svoju štetu nudio loše ili preskupo ili uvjetima plasmana  nepovoljno vino), već o jednoj  zdravoj dozi sprege lokalne  ekonomije, potrebe za lokalnim doživljajem i turizma, odnosno ugostiteljstva.
Dakle, valja barem u zadarskim lokalima krenuti s  plasmanom ovdašnjih vina.  Naravno da je pred vinarima,  posebice sa stasanjem količina i odlazak na natjecanja  (na kojima srećom već imaju  uspjeha) i nametanje i cijeloj  Hrvatskoj, a uskoro i Europi.
Vratimo se količinama. O  površinama pod vinogradima,  dotaknuvši se usput i maslina i  drugih trajnih nasada, govorio  je Zvonimir Vlatković. Makar  smo ispod količina koje smo  mislili da imamo pod vinogradima, ipak smo u jednoj  novoj fazi. Isključujemo iz toga tradicionalnog proizvođača Vinariju Benkovac u  sastavu badela 1862. s najvećim količinama koje je već  odavno na nacionalnoj razini.
 Domaći vinari prerasli su  razinu osobne konzumacije ili  primitivne točioničke prodaje  i registrirali svoja vina, dakle,  govorimo o vinarskim poduzetnicima i gospodarstvenicima. Istovremeno nisu dorasli  do količina kojima bi ulazili u  velike sustave prodaje tipa  Konzum, Metro, Merkator,  Billa, Interspar i slično, dakle,  trgovinske lance. Iznimku bi  moglo predstavljati nekoliko  lokalnih jačih trgovinskh sustava poput Bakmaza, Sonika,  Burekomerca i sl. za koje bi  bilo lijepo da u ponudu uvrste  naša vina, a količina za takvu  ponudu ima.
Dorasli za regionalna  tržišta
Dakle, imamo vinare s dobrom kapljicom koji količinama ne mogu u “veliki svijet”,  ali niti mogu bez razgranate  komercijale, odnosno šireg  plasmana. Dakle, govorimo o  tisućama do desetaka tisuća  butelja. To treba prodati najvjerojatnije – regionalno.
  Temeljno ostaje obratiti se  hotelijerima i restoraterima,  odnosno ugostiteljima. Osobno sam bio jako zadovoljan  kada sam kao član Povjerenstva za nagradu Plavi cvijet  Hrvatske turističke zajednice  ove godine, obilazeći prostor  od Cavtata do Vrsara, i ovdje  imao priliku ljudima ponuditi  domaću kapljicu. Slučaj je  htio da smo prethodnih godina ovdje pili Plenkovićeva  vina ili vina šibenske vinarije,  što bi pokvarilo image autohtone gastronomije. Sada  smo u Stomorici, odnosno  Fortuni u Murvici kamo je  vodila TZ Zadra imali u ponudi Anićevu Maraštinu, odnosno Rakin Cabernet Sauvignon. Ne navodim imena  vina i vinara niti ugostiteljskih  objekata radi reklame, nego  radi priznanja.
Dakle, osim edukacije  naših vinogradara od kojih  smo konačno dobili i niz podrumara, valja educirati i ugostitelje, odnosno same konobare ili šefove sala u ponudi  vina. Moramo priznati da je  educiranost naših ugostitelja  u ponudi vina, priči u nekoliko rečenica o samom vinu  i kraju, preporuci o sljubljivanju vina i jela, ponekom  zanimljivu podatku ili anegdoti, ovaj kraj – zaostao. U  Istri, Kvarneru (koji usput budi rečeno ima, da se našalimo,  jedno i pol vino, ali ga slavi) te  nekim dijelovima južnijih dalmatinskih županija od Zadarske, naći ćete već obilje lokala  koji znaju ponuditi vino.
Posao kojeg su se uhvatili  organizatori ravnokotarskih  smotri ostaje velik.


VRSTE I SORTE


Do konačnog proizvoda došli su Mladen Anić iz Smilčića koji je buteljirao vina Maraština, Cabernet Sauvignon, Kaštelanski Crljenak, Cuvée, Syrah; Denis Rako s otoka Paga s vinima Merlot, Vranac i Cabernet Sauvignon; Šime Škaulj iz Nadina s vinima Tomislav i Cabernet Sauvignon; Željko Vrsaljko također iz Nadina s Nadinskom ranom; Zlatko Kaštelanac iz Polače s Trebbianom Toscanom i Krešimir Dražina iz Pristega s vinom Krešimir. Najdalje je otišao Šime Škaulj čiji je Cabernet Sauvignon jedino vrhunsko vino u Zadarskoj županiji.
Najavljeno je već dogodine i 25 ovdašnjih vina (Božo Bašić, Dado Jurjević, Radoslav Bobanović i Željko Uzelac, samo su neki od oni u postupku registracije, a tu je i čekanje na četiri vrste korlatskih vina Vinarije Benkovac). Za nekoliko godina 40-50 registriranih vrsta.
Zadarska županija preko PK Zadra – VV, a na preporuke struke posadila je pred rat klasične svjetske sorte, najistaknutija vina, a rat je učinio svoje te je najbolji sortiment ostao Nadinsko blato. No, kako je kazao Rade Bobanović, sporo je tekao povratak i nekim tradicijskim sortama. Mučan je, jer vjerovali ili ne, za kaštelanski crljenak (već ga imamo dosta u nasadu, a posadio ga je i niz južnodalmatinskih vinara) ovdašnja je podloga išla u Motpelier, a tamo se nabavljao kalem iz Kalifornije, odnosno Apulije (Pulje) da bi se sadnice vratile nama. Priča o kaštelanskom crljenku jedna je od onih koje valja znati i ugostiteljima. Naime, Kalifornija je postala slavna sa svojim zinfandelom. Tragajući za njegovim korijenom pomislili su da su ga našli u Primitivu u Pulji na jugu Italije, ali su dobili priznanje (i potvrđenu DNK analizu) da je riječ o uvozu preko Jadrana, dakle, da je izvornik kaštelanski crljenak).
 Od domaćih je sorti tu i maraština, a u tijeku su eksperimenti s nekim drugim autohtonim sortama, a i najava registracije plavine.
U prvo vrijeme sa sortimentom koji imamo i uz pravilan tretman zadarska regija ima preduvjete za dosezanje najviše razine u zemlji s klasičnim (bordoškim ili sličnim) kupažama (cuveeima).