Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Podigli smo se iz praha i pepela

18.01.2011. 23:00
Podigli smo se iz praha i pepela


Ovdje, gdje dominira goli kamenjar i stalni vjetar s Velebita ili s mora, gradnja vjetroparka Jasenice na Bravaru, podvelebitskoj visoravni, kod bivše Tvornice glinice Jadral, nekoliko puta je najavljivana, no uvijek se dogodilo još nešto što poremeti početak radova. Namjera je da ukupna proizvodnja ovog vjetroparka vrijednog 80-ak milijuna eura dosegne 59 megavatsati godišnje, kaže Baričević


Prije 18 godina 22. siječnja 1993. hrvatski državni vrh pokrenuo je oslobodilačku akciju kodnog naziva “Gusar”, poznatu kao Operacija Maslenica, kojoj je cilj bio ponovno povezivanje hrvatskog sjevera i juga nakon što je u studenome 1991. srušen Maslenički most. Prometovalo se trajektom preko Paga koji je često stajao zbog bure te je ovom prvom velikom, združenom oslobodilačkom akcijom Dalmacija preko Novskoga ždrila s pontonskim mostom ponovno spojena s ostatkom Hrvatske.
Vojno-redarstvena akcija Maslenica značila je prekretnicu čitavog Domovinskog rata. Posebno je značenje imala upravo na zadarskom području, na teritoriju koji je do tada bio pod srbočetničkom okupacijom i koji je u toj akcije oslobođen.
– Jedno od tih područja je i općina Jasenice. Od tog vremena započela je postupna obnova i povratak života na jaseničko područje u kojem danas prijavljeno boravište ima preko dvije tisuće stanovnika. Od ove godine prvi dan oslobodilačke vojno-redarstvene akcije Maslenica 22. siječnja proglašen je i Danom općine Jasenice (Jasenice, Maslenica, Rovanjska, Zaton Obrovački, Modrič), obznanjuje načelnik Martin Baričević koji je na čelnom mjestu općine Jasenice već u četvrtom mandatu, još od 1997. godine.
Bijes iskaljen na Jasenicama
– Jasenice su bile trn u oku i prvi cilj neprijateljskih topničkih i pješačkih napada, kao i svim oblicima nasilja i paleži. Jasenice su bile rubno područje Hrvata na ovom prostoru i neprijatelj je tu u punoj svojoj žestini i zločinačkim nakanama iskalio sav svoj bijes i u cijelosti uništio i popalio prostor današnje općine Jasenice, govori Baričević.
No stradanja tijekom Domovinskog rata, pogibelji petorice hrvatskih vitezova i deset civila, bila su zapravo samo jedno od poglavlja u nizu nasilja i zanemarivanja ovoga kraja.
– Na bojnim poljima u 1. svjetskom ratu život je izgubio 31 mladić s područja Jasenica. Nedaća u nizu koja hvata Jasenice je ‘španjola’, odnosno španjolska groznica koja u malim Jasenicama odnosi oko 100 života. A u 2. svjetskom ratu i poraću brojke su još strašnije, 105 vojnih i civilnih žrtava, kaže Baričević, dodajući toj crnoj statistici raseljavanje iz brdovitog kraja u ravničarsku Slavoniju te na Zapad, kaže, u spašavanju živih glava od komunističke tiranije ili u potrazi za boljim životom.
– Tijekom Domovinskog rata horde zla zbog našeg čvrstog hrvatskog rodoljublja i kršćanskog uvjerenja sve su nam uništili i zapalili. Iz tog praha i pepela, na temeljima jedne pobjede, koja je značila pobjedu u svakom smislu riječi, došao je jedan novi zamah, novo oslobađanje energije Jaseničana i svih koji su im pomagali i postupno pristupili obnovi, naglašava Baričević.
Razvoj predjela uz more
Tijekom obnove života u poslijeratnom razdoblju došlo je i do različitih novih procesa i promjena nekih dotadašnjih navika i običaja. Jaseničani su nekad živjeli na velikom prostoru od mora pa do udaljenih velebitskih predjela. Premda su žitelji djelomice obnovili i te svoje velebitske zaseoke, došlo je do još veće izgradnje predjela uz more, prvenstveno Maslenice, Rovanjske i Modriča. Načelnik Baričević uvjeren je da je proces obnove dosta dobro završen.
– Dovođenje vode nastavljeno je s izgradnjom vodoopskrbnog sustava s vodospremom Maslenica koji će za sljedećih pola stoljeća zadovoljiti potrebe vodoopskrbe ovoga područja, zatim dovođenjem struje, telefona, asfaltiranjem cesta, izgradnjom poštanskog ureda, zgrade za zdravstvenu i stomatološku ordinaciju, rive u Rovanjskoj, škole i općinske zgrade… Tu su i autocesta i prateći objekti na kojima se zapošljavaju ljudi, kazao je Baričević koji je kao član Upravnog odbora Udruge općina Republike Hrvatske, izabran zamjenikom člana Odbora za regije u EU, odnosno stalnog EU tijela za regionalni razvoj.
Iako su kriza i recesija nagrizle i ovu općinu, koja se 1993. godine izdvojila iz obrovačke općine, svi razvojni projekti, doduše, nešto sporije, nastavljaju se. Osiguravaju se prostorno-planski uvjeti koji su fleksibilni i pogodni za privlačenje i realizaciju investicija, domaćih i stranih.
– Za UPU-središte Maslenice u sklopu škole, općinske zgrade, poštanskog ureda i tzv. zdravstvene zgrade izdana je suglasnost i za izgradnju crkve, doma kulture, dječjeg vrtića, sportske dvorane i vatrogasnog doma, dok je za izgradnju novog groblja na lokaciji između Rovanjske i Maslenice u tijeku ishođenje građevinske dozvole. Za sanaciju odlagalište otpada Dračevac u tijeku je dobivanje suglasnosti na troškovnik te bi potom Fond za zaštitu okoliša trebao raspisati natječaj za izvođača radova, pojašnjava Baričević dodajući kako razvojnih projekata ne bi ni bilo da ne postoji iznimno dobra suradnja i razumijevanje između lokalne vlasti i tijela Zadarske županije te države i ministarstava.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nakon financiranja izgradnje komunalnog privezišta u Rovanjskoj u iznosu od 8 milijuna kuna, u izgradnju općinskog zdanja iz programa Europske investicijske banke EIB II uložilo je skoro jednak iznos. U oba projekta općina Jasenica je sudjelovalo po oko 2 milijuna kuna.
– Ovdje, gdje dominira goli kamenjar i stalni vjetar s Velebita ili s mora, gradnja vjetroparka Jasenice na Bravaru, podvelebitskoj visoravni, kod bivše Tvornice glinice Jadral, nekoliko puta je najavljivana, no uvijek se dogodilo još nešto da poremeti početak radova. Namjera je da ukupna proizvodnja ovog vjetroparka vrijednog 80-ak milijuna eura dosegne 59 megavatsati godišnje, kaže Baričević koji je uvjeren u realizaciju projekta, kaže, za 21. stoljeće.
– Interesi Općine i građana su nerazdvojivi, temelj su budućeg uspjeha. Općinska vlast čini sve da Općina Jasenice bude općina primjerena čovjeku, zaključio je Martin Baričević, koji kao temelj za gospodarski razvoj smatra izradu zemljišnih knjiga za k.o. Jasenice i k.o. Zaton.


 STANOVNIŠTVO PLANSKI ISELJAVANO




Jasenice su u sustavu nekadašnje općine Obrovac, kaže načelnik Baričević, bile etnički čisto hrvatsko selo i bile su u sklopu obje Jugoslavije planski iseljavane.
– Nad Jaseničanima je u mirnodopsko vrijeme napravljen genocid; da su 1944. godine, kad je ovdje rat već bio završio, nad Jaseničanima izvršeni progoni i likvidacije. Napravljen je i ekocid na način da se eksploatiralo rudno bogatstvo i da su Jaseničani u mirnodopsko vrijeme bili prisiljeni odlaziti iz svoga mjesta, iznosi Baričević.


 PREDAJE SE DOKUMENTACIJA ZA WINNETOULAND


Unatoč globalnoj svjetskoj krizi strani investitori i dalje vjeruju Jasenicama. Slikovito to govori projekt izgradnje tematskog parka Winnetouland na Pariževičkoj glavici iznad rijeke Zrmanje, u koji ulagači iz Bavarske ulažu desetak milijuna eura.
– Upravo predajemo zahtjev i dokumentaciju Županijskoj skupštini i Ministarstvu pravosuđa kako bi Winnetouland potvrdili kao županijski, a potom i državni interes. Zatim slijedi zahtjev Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom za prodajom 30 hektara zemljišta ili 300.000 metara četvornih potrebnih za tematski park, objašnjavao je Baričević.
Uz ostvarenje projekta Winnetoulanda, atraktivnog projekta vodenog parka u Rovanjskoj te mega projekta Sveto brdo, surova ljepota mora, soli, bure, planina i snijega na jednom mjestu, uvjeren je načelnik Baričević, donijet će procvat ovog podvelebitskog kraja. Sve nabrojeno moglo bi postati razlogom zapošljavanja, zarade, a potom i naseljavanja, odnosno oživljavanja cijelog ovog područja, znak opstojnosti hrvatskog naroda na ovom kraju, u jedinstvenom zagrljaju Jadranskog mora i planine Velebit.
– Naizgled se čini da realizacija ovih projekata dugo traje, ali to nije pitanje naše volje, nego zakonskih rješenja. Dugo traje ta ‘papirnata priprema’, navodi Baričević ističući primjere UPU-a Splovine 1 i Splovine 2.


 U ŠKOLI 135 UČENIKA


Najbolji pokazatelj povratka života na ove prostore je i stanje u OŠ Petra Zoranića Jasenice u Maslenici izgrađenoj u poslijeratnoj obnovi. Nju, kaže nam ravnatelj škole Ivan Bucić, trenutačno pohađa 135 učenika.


 BRIGA ZA STARE I MLADE


– Općina u svojim mogućnostima skrbi i brine za sve građane, od rođenja do starosti. Već se duže vrijeme provodi program pomoći u kući i skrbi za starije osobe pod nazivom ‘Naše bake i djedovi’ za 25 potrebitih osoba. Sa po 500 kuna mjesečno stipendiramo 15 studenata i subvencioniramo učenički autobusni prijevoz, a svako novorođeno dijete doniramo sa tisuću kuna, nabraja Baričević.