Selektiranje otpada trenutačno teško provedivo

Podržavam prijedlog ministrice zaštite okoliša Mirele Holy o novome sustavu prikupljanja i odlaganja otpada, ali je u ovome trenutku takav sustav teško provediv, kaže Ćurko, dodajući da bi podrazumijevao bolju bolju opremljenost komunalnih tvrtki
To je jako dobro, podržavam prijedlog ministrice zaštite okoliša Mirele Holy o novome sustavu prikupljanja i odlaganja otpada, ali je u ovome trenutku takav sustav teško provediv, odgovorio nam je direktor Čistoće Zadar Tomislav Ćurko na zamolbu da komentira nove ideje nove ministrice.
Treba vremena i novca
Zapravo, on napominje da to su te ideje o uvođenju selektiranja otpada struci poznate, jer su slične bile sadržane u lanjskome nacrtu novoga Zakona o otpadu. Taj je zakon u nacrtu zasad stavljen u mirovanje, a izrađen je nakon što je ocijenjeno da je zakon koji se i sada primjenjuje dosta star, na snazi je od 2004. godine. U toj problematici, naime, promjene se brzo događaju, pa je tako i zakon od nekih sedam godina doista već i star. Spomenimo da su prije dvije godine stupile na snagu izmjene toga zakona u dijelu koji određuje kako će se naplaćivati odlaganje komunalnoga otpada, po četvornom metru, članovima obitelji ili pak po volumenu.
No, kada je riječ o novim prijedlozima ministrice zaštite okoliša, direktor zadarske Čistoće ističe da je to dobro zamišljeno i da takav sustav imaju razvijenije i bogatije zemlje od naše, ali on je vrlo kompleksan i trebalo bi vremena i novca, zahtjevniji standard građana. Trebalo bi više novaca komunalnim tvrtkama koje bi morale biti znatno opremljenije, tehnički, tehnološki, kadrovski, a osobito bi korisnici trebali imati veći standard od trenutačnoga. Dakle, po novom zakonu koji najavljuje ministrica, građani bi sami, između ostaloga, trebali odvajati staklo, papir, plastiku i drugo, kao i ostali otpad, onaj koji se više ne može iskoristiti nego se odlaže na odlagalište. Za svaku vrstu otpada trebale bi postojati posude koje bi se nalazile u tzv. reciklažnim dvorištima, oko stambenih zgrada ili privatnih kuća. Ali to je kompleksno i skupo.
Tomislav Ćurko tako ističe primjer Čakovca, grada koji već ima sličan sustav, ali i to je tamo drugačije nego kada bi se takav sustav provodio u Zadru, Zagrebu, Rijeci.
Čakovec i Zadar
Naime, Čakovec je znatno manji grad s uglavnom individualnim korisnicima, to jest tamo su sve privatne kuće, možda tek pokoja stambena zgrada i to je mnogo lakše i jednostavnije provoditi. No, velika je razlika u cijeni za odvoz komunalnoga otpada u Čakovcu i u Zadru. Tako tamošnja komunalna tvrtka odvozi otpad jednom u tjednu, a za kante od 120 litara korisnici plaćaju 86 kuna, dok se u Zadru za kante iste veličine plaća 55 kuna, a otpad se odvozi dva puta tjedno! To su velike razlike, jer kada bi se i tamo odvozilo dva puta tjedno, cijena bi bila trostruko veća nego u Zadru. Vjerojatno je sve to rezultat toga što je Čakovec godinama razvijao takav sustav postupanja s otpadom.
Isto tako nije manje važno što Zadar ima i neke specifičnosti kakve neki drugi, osobito manji gradovi nemaju. Ovo je, naime, mediteranski grad s uskim ulicama do kojih je teško doprijeti standardnim vozilima, pa se moraju nabaviti specijalna vozila, a ima i otoke s kojih je znatno skuplje prikupljati i odvoziti otpad i niz drugih specifičnosti.
Ali i pored svega toga direktor Čistoće Tomislav Ćurko naglašava da se veseli što je ministrica prilikom najave novoga sustava naglasila da će u svemu ovome važnu riječ imati struka, da će se stručni ljudi uključiti u realizaciju najavljenih promjena u sustav odlaganja komunalnog otpada.