Zagreb i Ljubljana izabrali arbitražne “graničare”

Dogovor je postignut vrlo brzo, što je pozdravio premijer Zoran Milanović, kojega ohrabruje činjenica da su se oko jednog tako delikatnog pitanja brzo usuglasili sa slovenskom stranom te izabrali kvalitetne suce
Hrvatska i Slovenija postigle su dogovor da se za predsjednika arbitražnog suda imenuje ugledni francuski međunarodni pravnik i nekadašnji sudac i predsjednik Međunarodnog suda pravde Gilbert Guillaume, dok će dva člana arbitražnog suda biti njemački pravnik i bivši sudac Međunarodnog suda pravde Bruno Simma te ugledni britanski profesor međunarodnog prava na Oxfordu Vaughan Lowe. Hrvatski i slovenski članovi peteročlanog arbitražnog suda već su određeni: ugledni hrvatski stručnjak međunarodnog prava i Riječanin Budislav Vukas te istaknuti slovenski pravnik Jernej Sekolec.
Duge konzultacije
Dvojica članova i predsjednik arbitražnog suda izabrani su s popisa kandidata što su ga sastavili u Europskoj komisiji, u skladu s arbitražnim sporazumom, tako da je trenutačni predsjednik međunarodnog suda pravde Japanac Hisaši Ovada ostao bez posla. Naime, arbitražni je sporazum propisivao da će predsjednika i dvojicu članova arbitražnog suda, u slučaju da o njima Hrvatska i Slovenija ne budu kadre postići dogovor – u što je tada malo tko sumnjao – izabrati Ovada kao predsjednik najvišeg UN-ovog sudišta za sporove između država.
Iako je sastav arbitražnog suda trebao biti poznat još prošloga Božića, zbog odugovlačenja Europske komisije sa slanjem popisa došlo je do skoro jednomjesečne odgode cijelog postupka.
– Dogovor je postignut nakon nekoliko tjedana intenzivnih diplomatskih konzultacija, a značajnu ulogu imala je i Europska komisija, kazao je premijer Zoran Milanović istaknuvši da su izabrani “ugledni međunarodni pravnici”. Po njegovim riječima, stigla je lista sudaca i vrlo brzo između Zagreba i Ljubljane postignut je dogovor.
– Veoma ohrabruje činjenica da smo se oko jednog tako delikatnog pitanja brzo usuglasili sa slovenskom stranom i odabrali kvalitetne suce koji su pristali odraditi taj posao, dodao je Milanović koji smatra da, s obzirom na to kako je krenulo, “imamo razloga za razumni optimizam” i u pogledu dogovora oko drugih stvari u arbitraži.
– Očito se radi o dobrom duhu, a ne o zloduhu, zaključio je premijer, dodavši da arbitraža “nešto i košta, ali najviše koštaju loši međudržavni odnosi”. On smatra da će proces arbitraže krenuti od proljeća.
Zasluge svih
Što se tiče definicije predmeta spora, Milanović je ocijenio da je to delikatno pitanje i da će proći nešto vremena dok se on ne definira. Na pitanje je li ovime otklonjena svaka mogućnost da bude problema u Sloveniji oko ratificiranja hrvatskog ugovora o pristupanju Europskoj uniji, Milanović je odgovorio da ratifikacija nikad nije bila upitna.
– Imamo sve razloge da budemo uvjereni u dobrosusjedsku dobru vjeru, a ni jedan ne upućuje na suprotno, kazao je Milanović.
Europska komisija oduševljena je dogovorom dviju država o imenovanju predsjednika i dvojice članova arbitražnoga suda, smatrajući taj dogovor dobrodošlim signalom za dobrosusjedske odnose u cijeloj regiji. Slovensko ministarstvo vanjskih poslova podvlači činjenicu da trojica uglednih međunarodnih pravnika koji su izabrani u arbitražni sud dolaze iz država EU, dok premijer na odlasku Borut Pahor naglašava zasluge svih koji su sudjelovali u mirnom rješavanju spora.

Sastav arbitražnog suda

Gilbert Guillaume (81)
predsjednik, Francuz, nekadašnji predsjednik i sudac Međunarodnog suda u Haagu, kao i Stalnog arbitražnog sudišta u Haagu, bio je predsjednik ili član više međunarodnih ad hoc arbitražnih sudova u predmetima prava plovidbe i prava mora.
Alan Vaughan Lowe (59)
britanski profesor međunarodnog prava na Oxfordu vodeći je odvjetnik i akademik specijaliziran za međunarodno pravo, a aktivno je sudjelovao u rješavanju niza međunarodnih sporova, uključujući i sporove u području prava mora.
Bruno Simma (70)
ugledni njemački profesor međunarodnog prava i član međunarodne pravne komisije UN-a, a aktivno je sudjelovao u rješavanju nekoliko graničnih sporova, primjerice između Kameruna i Nigerije.  
Budislav Vukas (73)
hrvatski član, ugledni je hrvatski stručnjak za međunarodno pravo i dugogodišnji sudac Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu, ima veliko međunarodno pravno iskustvo, a sudjelovao je u rješavanju mnogih graničnih sporova između država.
Jernej Sekolec (63)
slovenski član, nekadašnji sveučilišni profesor u Mariboru, bio je direktor odjela za međunarodno gospodarsko pravo UN-a i glavni tajnik UN-ove komisije za međunarodno trgovačko pravo. Potpredsjednik je Suda za međunarodnu arbitražu u Londonu, te član stalnog arbitražnog suda sa sjedištem u Beču.