I na zadarskim se otocima radio kulin

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
sokolijada
Ima li mjesta za ninski šokol

Dvije vijesti, domaća i strana, izišle su ovih dana u javnost, a obje vezane uz popularno jelo - pizzu. Ministarstvo turizma RH je svojim novim Pravilnikom o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi, catering objekti i objekti jednostavnih usluga, zabranilo pripremu i posluživanje pizze u objektima brze prehrane. Pravilnik definira objekt brze prehrane kao mjesto u kojem se nude jednostavna jela, pripremljena i uslužena na jednostavan i brz način, prikladna za brzu konzumaciju. U ta se jela ubrajaju naresci, sir, jaja, pržene i usoljene ribe, pržene lignje, topli i hladni sendviči, hrenovke, kobasice, hot dog, različiti burgeri, kotleti, ćevapčići, ražnjići, pomfrit, palačinke i slično. Pizza tako nije izrijekom spomenuta te je tumačenje Pravilnika prepušteno inspekcijama koje će se o zatečenom stanju očitovati na licu mjesta, no u Obrtničkoj komori Primorsko-goranske županije su, primjerice, ovu odredbu protumačili da pizza može, ali i ne mora biti jednostavno jelo.

Ravnatelj Uprave za turizam pri ministarstvu Robert Penda, uvjeren je, međutim, kako pizza ne pripada jednostavnim jelima jer zahtijeva složeniju pripremu.

O pizzi se, osim kod nas, nedavno raspravljalo i u njenoj domovini Italiji kao i na razini Europske unije. Tako je napuljska pizza stekla status jedinstvene hrane i uvrštena na popis zaštićenih specijaliteta uz odgovarajući EU-pečat kvalitete kao zaštitu od krivotvorenja, u procesu koji je trajao punih dvadeset i pet godina. Oni koji u EU žele posluživati originalnu napuljsku pizzu, morat će zatražiti odobrenje posebne komisije koja će provjeriti sastojke koji su u potpunosti definirani, od vrste brašna i rajčica do mozzarele i bosiljka, kao i načine pripreme koji obuhvaćaju isključivo ručno miješenje i peć ugrijanu na 500 stupnjeva. Ovaj uspjeh Talijana nakon duge borbe pred EU tijelima stigao je tek kad se prije deset godina tamo formirala posebna komisija Ministarstva poljoprivrede koja se pozabavila s ovim pitanjem, na čemu se osobito angažirao ministar poljoprivrede Alfonso Pecoraro Scanio. Ovim uvrštenjem, Italija je izbila na čelo europskih zemalja sa zaštićenim originalnim specijalitetima kojih ima sto i osamdeset, a slijede je Francuska i Španjolska.

Razmotreno u ovome kontekstu, odluka hrvatskog Ministarstva turizma čini se sasvim ispravnom i logičnom, kad ne bi bila na određen način polovična. Naime, Hrvatska nedovoljno čini na zaštiti vlastite kulinarske baštine, koju nedvojbeno posjeduje, a koje bi mnoga jela upravo mogla spadati u kategoriju brzih i jednostavnih i promovirati se preko takvih objekata, obogaćujući turističku ponudu i stvarajući preduvjete za gastronomsku ekspanziju kakvu je napravila i pizza napoletana. Trenutačno posjedujemo tek deset proizvoda koji su zaštićeni kao autohtoni: slavonski kulen, istarski i drniški pršut, maslinovo ulje Torkul, cetinski i paški sir, paški baškotin, vino dingač, slavonska šljivovica i čvarci. Ne samo da se s tako skromnom listom ne možemo mjeriti sa zapadom, nego ni sa zemljama u susjedstvu gdje primjerice Makedonija posjeduje 40 zaštićenih proizvoda.

Stoga je donošenje novog Pravilnika bio trenutak da se pomnije definira ne samo što, poput pizze, ne spada u brzu hranu, nego i što spada, a pogotovo gdje su tu domaća i autohtona jela. Ne bi bilo zgorega odrediti koje su to "kobasice" iz Pravilnika, pogotovo kad se zna da je na otocima proizvodnja suhomesnatih proizvoda skoro potpuno odumrla, a slična sudbina prijeti i na kraju. I na otocima zadarskoga arhipelaga se nekad radio kulin i niz drugih proizvoda koji su nedvojbeno brza hrana jer im je to izvorno bila svrha, a tu su još i mnoge riblje prerađevine i mliječni proizvodi s otoka, obale i zaobalja.

I dok se Talijani žale da se nove odredbe o pizzi u njihovih 25 tisuća pizzerija svuda i ne poštuju, jer se u napoletanu stavljaju uvozne komponente, mi smo još daleko od te priče. Malo se zna da i ova strana Jadrana ima svoju "pizzu" - komišku pogaču, a pred nama je nadalje sezona dvaju vrhunskih izvornih specijaliteta s kojima i naša Županija obiluje: šparoga i suhe hobotnice, od kojih ova potonja može biti pravi hit u brzoj prehrani.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno