Ne treba se igrati s vatrogastvom

Godinama ih zakon obvezuje da osiguraju novac u proračunu za redovnu djelatnost vatrogastva, no poneke općine, kao što su Vir, Vrsi i Galovac, ostaju gluhe. Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe grada Zadra i zapovjednik Županijske vatrogasne zajednice Željko Šoša ogorčen je što svake godine proziva iste općine
Usred zime u središtu grada dogodio se još jedan veliki požar. Onaj u hangaru marine. Ne toliko velik po razmjerima, ali po vrijednosti uništene imovine itekako velik. Zadarski vatrogasci su se opet iskazali, došli su brzo i brzo i efikasno odradili svoj posao. Takvih poslova su u prošloj godini imali točno 1.582! Toliko su imali intervencija, a samih požara je u 2009. godini bilo točno 1.060. Ostalo su bile razne vatrogasne intervencije, jer su zadarski vatrogasci osposobljeni i za brojne druge poslove kod spašavanja ljudi i imovine. Poput tehničkoga rješavanja posljedica nesreća u prometu, spašavanja unesrećenih na visinama, u dubinama, na kopnu i moru i sličnoga. Najviše požara je lani bilo u vremenu od 15. kolovoza do 15. rujna. Požari na otvorenom su počeli relativno kasno, jer je još u lipnju bilo dosta kiša i trava je ostala zelena do dugo u ljeto.
150 tisuća poziva
Vrlo je zanimljiv podatak, još nikad javno objavljen, da zadarski vatrogasci u prošloj godini bilježe 159.000 poziva! Toliko puta su građani nazvali telefonski broj 93, koji “ordinira” u županijskom Vatrogasnom operativnom centru na Putu Murvice. Najviše poziva ovome centru bilo je upućeno u lanjskom kolovozu, potom srpnju pa rujnu, a najmanje u siječnju. Istoga časa po primitku poziva dežurni operativci (dežuraju 24 sata), putem radio uređaja na teren šalju postrojbu ili vatrogasno društvo i to prvo s prostora na kojemu je nastao požar ili neki događaj kojemu su potrebni vatrogasci. Baš takva brzina je najčešće presudna i govori koliko je značenje dobro organiziranih vatrogasnih postrojbi, kakve su zadarske, odlično opremljene i osposobljene. Mislimo na Javnu vatrogasnu postrojbu Zadar, koja se smatra jednom od najboljih u zemlji. Mislimo također i na Vatrogasnu zajednicu Zadarske županije, u najvećem dijelu odlično organiziranu, ali koju ipak kvare pojedine općine, koje nikako ne shvaćaju da je organizirano vatrogastvo i njihova zakonska obveza. Godinama ih zakon obvezuje da osiguraju novac u proračunu za redovnu djelatnost vatrogastva, no poneke općine, kao što su Vir, Vrsi i Galovac, ostaju gluhe. Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe grada Zadra i zapovjednik Županijske vatrogasne zajednice Željko Šoša ogorčen je što svake godine ponavlja iste općine, proziva ih zato što nemaju vatrogasna društva, niti osigurana sredstva za te potrebe. Inspektori za zaštitu od požara su pozvani za rješavanje ovakvih slučajeva, ali još nema rezultata.
Zakon o vatrogastvu nalaže “da općina, Grad ili Županija s proračunom do 5 milijuna kuna izdvoji pet posto iz takvoga proračuna, a sa svakim povećanjem proračuna za daljnjih milijun kuna da im se izdvajanje za vatrogastvo smanjuje za 0,1 posto.” Tako to ide do proračuna od 25 milijuna kuna, a tada se određuje izdvajanje od tri posto.
Općine za pohvalu
Nadalje zakon definira visinu izdvajanja i iznad 45 milijuna vrijednosti proračuna itd. Dakle, ove odredbe se, kako izgleda, ne odnose na pojedine općine u Zadarskoj županiji. No prvi zadarski vatrogasac Željko Šoša nam je kazao da su poneki gradovi i općine za pohvalu, poput Benkovca, Biograda, Paga, ali i općine Stankovci, Gračac, Polača i Tkon. Stankovci i još neke općine imaju izvrstan recept: načelnik općine je i zapovjednik vatrogasnoga društva pa svojim primjerom služi ostalim građanima svoje općine. Ima u Zadarskoj županiji još niz općina koje samo djelomično udovoljavaju potrebama i zakonu, iako im se pokušava pomoći, osobito opremom, za koju se u praksi uglavnom brine Županijska vatrogasna zajednica. Ima općina koje su u zdanje vrijeme osnovale dobrovoljna društva, ali nemaju potrebnu opremu, ili nemaju dobru tehniku, ili nešto treće. U takvu skupinu spadaju Zemunik, pa i Kukljica, Kali, Preko… Isto tako, mnogim općinskim društvima je Županijska vatrogasna zajednica nabavila dosta opreme, čak i potrebna vozila, najčešće u zadnje vrijeme preuređena od vojnih vozila, kojima su izbačeni “kašuni”, a dograđeni rezervoari.
S obzirom na to da još uvijek ima “neposlušnih” općina, pitali smo Željka Šošu ima li u Zadru i tvrtki koje ignoriraju ovu problematiku, jer je ne tako davno bilo i takvih.
– Ima, nažalost. Ali najbolju vatrogasnu sigurnost u Zadru svakako ima “Kepol”, jedina tvrtka u industrijskoj zoni Gaženica koja ima s nama potpisan ugovor o vatrogasnoj zaštiti i mi smo joj na raspolaganju 24 sata, ističe Šoša.
On navodi i nekolicinu tvrtki koje ovi profesionalni vatrogasci pokrivaju samo djelomično. A imaju i nekolicinu tvrtki s izravnim linijama. To su Hitna pomoć, Kaufland, Metro, oba suda, Općinski i Županijski, potom Luka i Sojara te Kemoplast i OTP banka, koja to ima poluilegalno, kako je kazao zapovjednik Šoša.
Zanimljivo je da je u ovome malom osviještenom društvu s izravnom linijom prema vatrogascima i Društveni dom iz Suhovara i jedna jedina stambena zgrada u Zadru!

U županiji 161 vatrogasac profesionalac

Na naše pitanje je li točno da je poželjnije zaposliti mladoga vatrogasca koji je školu završio u Zagrebu nego onoga koji je vatrogasnu školu završio u Splitu, Željko Šoša nam je potvrdno odgovorio. Objasnio je da se u Zagrebu uči puno više, ozbiljnije i sveobuhvatnije i stječe se kvalitetnije znanje. U splitsku privatnu Školu za vatrogasce koja djeluje tek nekoliko godina pri tamošnjem Veleučilištu upisuju se i oni momci koji ne uspijevaju u Zagrebu, kazao nam je Željko Šoša. Inače, trenutačno u zadarskoj postrojbi djeluje točno 100 profesionalnih vatrogasaca, a u županiji ukupno sa zadarskima 161 profesionalac. Djeluje ovdje i 35 dobrovoljnih vatrogasnih društava sa oko 1.100 obučenih ljudi. Ljeti se ovim brojkama dodaju i 164 tzv. ljetna vatrogasca, oni koji se primaju samo za sezonu.