TREND ILI KONSTANTA Gledajući EU fondove i (agro)turističke trendove: Zaleđe je »IN«!

Niz je povoda za postaviti si pitanje postaje li tradicionalni poligon nerazvijenosti i iseljavanja na prostoru našeg zaleđa (kojeg su nam dugo krivo svrstavali u zagoru) naš adut u budućem razvoju. Gotovo 500 imanja i kuća za odmor, namijenjenih turistima niklih kroz 5-6 godina na tom prostoru pune se bolje od mnogih u prvom redu do mora. Corona im je dala poseban impuls.

Vjetrovi u leđa zaleđa
Trendovi su povezivanja turizma i agrara kroz agroturizam i ruralni turizam, s dodatkom eno gastro turizma, aktivnog odmora i težnje gostiju da ne budu tek gledatelji već učestvuju odnosno barem osjete približan stvarni život nekog kraja. To ih tjera od prenapučenih obalnih lokacija gdje se osjeća »diznilendizacija« u smislu paravana za turiste gdje domaćeg života i ljudi nestaje. Iznimna vrijednost trenda je da se programi financirani iz EU naprosto utrkuju u zauzimanju i osmišljavanju projekata upravo u tom prostoru. To je imanentno temelju EU kojoj je ujednačavanje uvjeta života jedno od polazišta. Za naš kraj vrijednosti i mogućnosti su višestruke. Imamo vraćanje i jačanje života na prostor koji je odumirao. Istovremeno ovdje turizam postaje motor razvoja agrara, dijela prehrambene industrije, obrta, i umrežavanja. Uz to razvoj ide ka očuvanju a ne rušenju tradicija od gradnji, običaja do prehrane, jer nisu kreveti već upravo ti sadržaji i tradicije razlog trendu. I konačno i sa 500 pa sutra i nekoliko tisuća takvih objekata nećemo biti niti na putu prekomjernom turizmu ili masovnom turizmu jer se to zbiva na na tisućama hektara prostora.

Vanja Čvrljak, TZ Ravnih kotara: Prioritet je sprega s agrarom
Vanju Čvrljka, direktora Turističke zajednice Ravnih kotara, što obuhvaća najveći dio zaleđa pitamo o trendovima?
– Nove kuće odnosno imanja se konstantno prijavljuju i takav poželjan kapacitet se uvećava. U pripremi smo opsežnog kataloga, za kojeg već znamo da će trebati stalno ažuriranje, zbog živosti trenda, kao i vodiča. Vodiča, jer želimo da svaki objekt ima materijal koji će predstavljati i voditi njihove goste do vinarija, uljara, pršutara, sirara, odnosno kušaona i ugostiteljskih objekata koji nude autohtonu vinsku i gastronomsku ponudu. Nadamo se smirivanju prilika s pandemijom u nas i Europi, u kom slučaju definitivno računamo na značajan iskorak ovdašnjeg turizma i njegovo sasvim drugačije pozicioniranje u okviru cjelokupne ponude Zadarske županije, temeljna je obećavajuća konstatacija direktora Čvrljka.
Iz tog bi zaključio da razvoj tog vida turizma i općenito turistički razvoj svog prostora vidite u sprezi smještaja i razvoja agrara odnosno poljoprivredne proizvodnje?
– Naš je prioritet i temeljno načelo upravo ta povezanost. Vidimo razvoj na način da svaki gost takvih objekata posjeti vinariju, uljaru, košaonice, proizvođače hrane, suvenira i nositelje gastro ponude. Također i u povezivanju i sinergiji tih proizvođača i nositelja smještaja, njihovom međusobnom obogaćivanju što će onda ponudu takvog smještaja dizati na veći nivo. Dakle, ne tek smještanja već i doživljaja i saživljavanja sa krajem u kojem su, a istovremeno takvim smještajnim objektima dati potrebnu nadogradnju u ponudi.

Niče profesionalna biciklistička infrastruktura i suprastruktura
Tome u prilog idu i EU fondovi koji maksimalna sredstva usmjeravaju upravo u tu spregu i poveznicu agrara, ruralnog prostora i turizma?
– Mislim da je Benkovac i širi ravnokotarski kraj najbolji svjedok toga. Pratite ulaganja u revalorizaciju Benkovca od središta mjesta preko Kaštela i zavičajnog muzeja. No, tu su ulaganja u poljodjelstvo kao i agroturizam sa mnoštvom otvoreni linija financiranja gdje su posebno kod mladih bespovratna sredstva i 70 posto. Imamo i vrlo značajna ulaganja u turističku infrastrukturu. Najkonkretnije u projektu biciklističkih staza na trasama antičkih i srednjevjekovnih putova i utvrda, projektu teškom preko 2 milijuna kuna što idu iz EU fondova dobit ćemo profesionalna vrhunska odmorišta.Prvo niče na Šopotu na lokaciji Crkvine gdje je nađen zabat s natpisom Branimira, s prvim spomenom hrvatskog imena.

Poziv za sudjelovanje u Pilot aktivnosti projekta MADE IN-LAND
Navest ćemo u prilogu rečenog zadnju objavu – poziv, a što je tek jedan od mnoštva projekta sufinanciranih od EU usmjerenih na razvoj zaleđa. Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA u okviru projekta »MAnagement and DEvelopment of INLANDs – MADE IN-LAND« objavila je Javni poziv gospodarskim subjektima na području gradova Benkovca i Biograda na Moru te općine Sv. Filip i Jakov, Pakoštane, Lišane Ostrovičke, Stankovci, Polača i Novigrad za sudjelovanje u provedbi Pilot aktivnosti projekta »MADE IN-LAND«.
Svrha Javnog poziva je uključivanje gospodarskih subjekata s navedenih područja u provedbu Pilot aktivnosti koja se odnosi na razvoj teritorijalnog brenda zadarskog zaleđa i njegovu promociju putem web aplikacije i sustava pametnih kartica.
Gospodarski subjekti prihvatljivi za sudjelovanje u Pilot Aktivnost su Javne ustanove kulturne i prirodne baštine s navedenog područja; Mikro, mali i srednji poduzetnici s područja odnosno OPG-i/PG-i/Agroturizmi/poljoprivredne zadruge, turističke agencije, suvenirnice, restorani…
Gospodarski subjekti koji koji budu prihvaćeni bit će uključeni kao lokacije na kojima će se provoditi projektna Pilot aktivnost. Javni poziv otvoren je do 26. veljače 2021..
Projekt MADE IN-LAND okuplja ukupno devet partnera iz Jadranskih regija Hrvatske i Italije, a glavni cilj mu je zaštita i valorizacija neiskorištenih prirodnih i kulturnih potencijala kontinentalnih dijelova partnerskih regija. Dio je Programa prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska 2014. – 2020..
Teritorijalni brend zadarskog zaleđa promovirat će turističke sadržaje zaobalja temeljem tematske interpretacije »Potraga za petim elementom« (prethodno proveden EU projekt) što podrazumijeva promociju lokacija kroz simboličku interpretaciju četiri elementa – zemlja, voda, vatra i zrak. Nakon što turistički posjetitelj iskusi sva četiri elementa – otkriva peti element – ljubav prema zadarskom zaleđu uz pozitivno turističko iskustvo.
 

Opis pilot aktivnost projekta MADE IN-LAND
Razvijeni brend tematski će objedinjavati kulturna i prirodna dobra te gastronomsku ponudu kao i ponudu ostalih tradicionalnih proizvoda i povezanih usluga koji se nude u zaobalju te će povezivati sadržaje s posjetiteljima na obali. Nadalje, brend će biti popraćen vizualnim identitetom te marketinškim planom koji će služiti kao pomoćni alati budućim korisnicima za implementaciju razvijenog brenda.
Kako bi se testirao marketinški potencijal brenda projektom će se razviti web aplikacija te sustav pametnih kartica. Putem web aplikacije turistički će posjetitelji dobiti informacije o lokacijama tradicionalne ponude te lokacijama kulturne i prirodne baštine. Turističkim posjetiteljima bit će podijeljene pametne kartice popraćene fizičkim katalogom preko kojih će moći konzumirati navedene usluge (npr. ulaznica u muzej, kušanje vina u vinariji, kupovina tradicionalnih suvenira). Dodatna funkcija web aplikacije bit će prikupljanje podataka o turističkim kretanjima i navikama posjetitelja kako bi se ostvarili uvjeti održivog upravljanja
 

«Dalmatinska panceta« i »Dalmatinska pečenica« i EU zaštita
»Dalmatinska panceta« i »Dalmatinska pečenica« dobile su europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija, čime su upisani u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićena na području cijele Europske unije.
Zemljopisno područje obuhvaća gradove Benkovac, Biograd, Nin, Obrovac, Pag i Zadar te općine Bibinje, Galovac, Jasenice, Kali, Kolan, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Pakoštane, Pašman, Polača, Poličnik, Posedarje, Povljana, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Vir, Vrsi i Zemunik Donji u Zadarskoj županiji, uz područje Dubrovačko – neretvanske, Splitsko – dalmatinske i Šibensko – kninske županije i dijela Ličko senjske.
Republika Hrvatska sada ima 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz spomenute nove, Zadarske županije tiču se i: Lički krumpir, Dalmatinski pršut, Paška janjetina, Lička janjetina, Paška sol i Paški sir,a niz proizvoda je u postupku.