Kako se suočiti s kroničnom boli?

Postoji nešto što se zove distrakcija, a pod tim podrazumijevamo ugodne misli i aktivnosti. Također, bol je moguće kontrolirati, kroz rješavanje problema, a to se može traženjem informacija o boli koja nas muči, kazala je jedna od studentica, ponudivši još korisnicima kao rješenje samomotrenje, postavljanje ciljeva, a jedno od rješenja je svakako poboljšanje spavanja
Drugog dana ovogodišnjeg Tjedna mozga studenti psihologije, predvođeni prof. Natašom Šimić, posjetili su Dom za starije i nemoćne osobe. Teme njihovih izlaganja bile su “O kroničnoj boli”, “Terapija glazbom-Mozart efekt” te “Autogeni trening”.
Kada je riječ o boli studenti su istaknuli kako se radi o najčešćem zdravstvenom problemu. Lakše boli se mogu liječiti samostalno, dok je za one kronične potreban liječnik. Bol se općenito definira kao složeni osjet u tijelu, a nastaje zbog oštećenja u našem tijelu.
Akutna bol traje kratko, jaka je, ali brzo izlječiva. No, ako se ne liječi može se proširiti na druga područja. Kronična bol razvija se postupno, tupa je i širi se na okolna područja. Samo liječenje je teže i dugotrajnije.
Najčešća bol koja zahvaća sve dobne skupine je glavobolja. Postoji primarna i sekundarna, a najčešća je primarna kod koje postoje tenzijske glavobolje i migrene. Studenti su korisnike Doma upoznali pobliže i s artritisom, napomenuvši kako to nikako nije bolest starenja, što je uvriježeno mišljenje.
– Dapače, riječ je o bolesti koja pogađa sve životne dobi, iako je najčešća kod srednje i starije skupine. Najčešće pogađa zglobove koje najčešće koristimo te je upravo stoga potrebno koristiti sve dijelove tijela podjednako, kazala je studentica Manda.
Kako se suočiti s kroničnom boli, pitanje je na koje su studenti pokušali odgovoriti korisnicima. Ponajprije je tu trening relaksacije kao način opuštanja.
– Postoji nešto što se zove distrakcija, a pod tim podrazumijevamo ugodne misli i aktivnosti. Također, bol je moguće kontrolirati, kroz rješavanje problema, a to se može traženjem informacija o boli koja nas muči, kazala je jedna od studentica, ponudivši još korisnicima kao rješenje samomotrenje, postavljanje ciljeva, a jedno od rješenja je svakako poboljšanje spavanja.
Odnedavno je znanstveno dokazano da glazba utječe pozitivno na zdravlje. Glazba prikriva neugodne zvukove i osjećaje, utječe na rad srca, puls i krvni tlak, može poboljšati imunitet, poboljšati pamćenje i učenje, a primjerice, potiče i probavu te povećava izdržljivost. Glazba utječe na glavobolju, za što postoje brojni primjeri. Pozitivne promjene se mogu osjećati satima pa i danima nakon slušanja glazbe. Korisnicima je puštena i jedna klasična skladba, kao primjer opuštanja.
Treći dio jučerašnjeg posjeta je bila vježba opuštanja kojom su studenti pokazali korisnicima kako se praktično može utjecati na zdravlje.

 MEDITERANSKA PREHRANA KAO STIL ŽIVOTA

Drugog dana ovogodišnjeg Tjedna mozga u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar održano je predavanje pod nazivom “Mediteranska prehrana: zdrava prehrana za zdrav mozak”. Predavačica, doc.dr.sc. Marijana Matek Sarić s Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru, upoznala je prisutne s prednostima mediteranske prehrane.
Na samom početku Matek Sarić je napomenula kako je Hrvatska i gastronomski i geografski prava mediteranska zemlja, a upravo mediteranska prehrana uz azijatsku, južno-američku i vegetarijansku ubraja se u najpoznatije tradicijske prehrane, ali i najzdravije.
– Mediteranska prehrana je poluvegetarijanska, visokobalansna, niskoenergetska i niskokolesterolska, tj. bolje rečeno, ona je mješana prehrana s puno voća i povrća, dakle vode i balasnih tvari, a to je upravo hrana koju mozak voli, kazala je Matek Sarić dodajući kako većina ljudi kad kažemo mediteranska prehrana percipira maslinovo ulje, ribu i crno vino.
– Međutim, mediteranska prehrana je puno više, ona je stil života! To nam jasno pokazuje tradicijska mediteranska piramida, naglasila je Matek Sarić dodajući kako mediteranska prehrana ističe važnost mješane prehrane po principu da neke namirnice trebamo konzumirati svaki dan (kruh, riža, tjestenina, palenta, krumpir, voće, povrće, mahunarke i lupinasto voće, maslinovo ulje, sir i jogurt), neke tjedno (riba, perad, jaja, slatkiši), a neke tek mjesečno (crveno meso i proizvode). Ističe umjerenu konzumaciju (1-2 dcl) crnog vina-zbog antioksidansa rezveratrola, važnost pijenja minimalno 6 čaša vode na dan i ono zbog čega kažemo za mediteransku prehranu da nije samo prehrana već stil života – ističe tjelesnu aktivnost. Zbog njene važnosti ona se nalazi u samoj bazi piramide, dakle ona je pretpostavka za zdravu prehranu. Tjelesna aktivnost ublažava stres, depresiju i tjeskobu, omogućava bolje raspoloženje, držanje i ravnotežu, poboljšava stanje srca, mozga, pluća i krvnih žila, smanjuje rizik od karcinoma itd…

 JEZIK KAO TEMELJ KULTURE I KAO BIOLOŠKI FENOMEN

“Evolucija jezika” naslov je predavanja koje je doc.dr.sc. Pavle Valerjev održao u ponedjeljak navečer u Gradskoj knjižnici Zadar, u sklopu 9. tjedna mozga. Predavač je prisutne ponajprije upoznao s osnovnim pojmovima vezanim uz evoluciju. Tako je istaknuo kako evolucija omogućuje adaptaciju te nastanak nove vrste. Kao glavne rezultate evolucije, odnosno dva upotrebljiva mehanizma naveo je mutaciju i prirodnu selekciju.
Kada je riječ o jeziku, Valerjev je naveo kako je riječ o jednom od kognitivnih procesa. U proučavanju jezika sudjeluje više znanstvenih disciplina, poput psihologije, lingvistike, filozofije ili pak antropologije.
Valerjev je naveo dva glavna aspekta jezika, jezik kao temelj kulture i jezik kao biološki fenomen. Istaknuo je potrebu razlikovanja pojmova komunikacije, govora i jezika.
– Pretpostavlja se da je sposobnost za jezik evoluirala kod ljudi. Darwin je u “Podrijetlu vrsta” progovorio o evoluciji jezika, a nakon njega imamo dugotrajan izostanak sustavnog istraživanja i teoretiziranja, istaknuo je Valerjev dodajući kako su tek 1990. autori Pinker i Bloom objavili prvi rad koji teoretizira jezik kroz evoluciju.
– Jezik je kompleksna i funkcionalna biološka struktura. Pretpostavlja se da je jezik nešto što je evoluiralo prirodnom selekcijom, kazao je Valerjev napomenuvši kako ljudi imaju instinkt za jezik, na isti način kao što, primjerice, paukovi imaju instinkt za plesti mrežu. Valerjev je naglasio kako je jezik nešto što ima biološku osnovu. Također, govorio je o argumentima za i protiv evolucijske adaptacije jezika.