Konjak, dupli, za "Vangu" i paške murve

Slika korisnika valentinam
GLIGORIN POUČAK
Autor: 
Baš ovih dana, glavna tema u gradu Pagu su murve. Murve, koje od davnina krase gradski predio zvan Uhlinac, djelomično posječene, izazvale su burne reakcije stanovništva grada. Nakana je, navodno bila posjeći sve murve na Uhlincu, ali je zbog protivljenja građana posječeno samo njih pola, od ukupno 10-ak. Odgovornost za ovaj, kako je netko napisao, „stablocid“, preuzelo je gradsko poduzeće za građenje i usluge Pag II.

Prije nekoliko dana, vodila se  rasprava na Facebooku, grupa Otok Pag, o nekadašnjoj  trajektnoj liniji Karlobag-Pag.

Naravno, prevladavali su nostalgični tonovi što je i razumljivo, jer  većina učesnika u raspravi su svjedoci  vremena svojih mladih dana. I ne bi to bilo ništa  čudno da mnogi od njih najozbiljnije ne zagovaraju ponovnu uspostavu trajektne veze između Paga  i Karlobaga.

 A tko ne bi bio za to?

Vanga sinonim za trajekt

Osim manjeg broja boraca za čisto netaknuto  more, većina ne bi imala ništa protiv da može trajektom ponovo do Karlobaga i natrag. No, jedno  su želje, a drugo objektivne okolnosti koje govore  da ni trajekt na relaciji Prizna - Žigljen nije financijski isplativ.  Srećom, Jadrolinija je državna tvrtka i ima to poslanje da održava trajektnu vezu između kopna i otoka.

Paške političare, najčešće s pravom, možemo  za svašta okriviti, ali okriviti ih za nebrigu zato što  više nema „Vange“, ipak je malo previše. „Vanga“, je naime ime trajekta koji je početkom 60-ih  godina prošlog stoljeća vozio, bolje reći plovio,  prevozeći putnike i 17-tak automobila iz Paga u  Karlobag i obrnuto. Tako je ime jednog od otoka  Brijunskog arhipelaga Vanga, po kojemu je trajekt  dobio ime, postao sinonim za trajekt u i na Pagu.  Zato tada nitko ni spominjao nije trajekt, nego je u  verbalnoj komunikaciji bilo: „Je došla Vanga“,  „Gren na Vangu“ i „Evo Vanga“ što se u šali prevodilo kao „Evo van ga!“.

U fuštanu po dupli konjak

Za Vangu su vezane i moje uspomene iz mladosti, a jedna mi se posebno urezala u pamćenje.  Trajekt je bio krcat putnika i automobila već u gradu Pagu, a prije Paških vrata, Vanga je skrenula  za Metajnu, i tamo su se ukrcali naši Barbaćani s  dumijanicama, kanistrima i bačvicama punim vina. Kada smo se iskrcalu u Karlobagu, autobus za  Rijeku još nije bio stigao, a bilo je prohladno, pa  su se svi putnici nagurali u kafić na rivi. Sjećam se  da je među putnicima bio i jedan bračni par, tada  za mene kao 16-godišnjaka, starijih ljudi iz Kolana. Žena nije bila „u vešti“, nego „u fuštanu“, i  ugurala se među muškarce za šankom. Njen suprug, upravo kao i ja, bio je među onima koji nisu  pokazivali namjeru doći do šanka, a ja sam svoju  pozornost usmjerio prema ženi u fuštanu. Na upit  pipničara „Što ćete Vi gospođo?“, žena je spremno odgovorila: „Konjak, dupli!“ Dobiveni konjak  popila je u trenutku, na iskap. Ostao sam šokiran.  Prvo, po prvi puta u životu sam čuo  da uopće postoji pojam „dupli“ konjak, i drugo po prvi puta u životu  sam vidio da žena za šankom na stojećki naručuje žesticu. Konjak, i to  dupli! Moja Kolanjka u fuštanu!

Ubrzo je stigao i naš autobus. Mali  je Ivan, poput Ivice Kičmanovića, u  bratovim crnim „špičokama“ na nogama i u iznošenom plavom šuškavcu i s već pomalo izgrebenim kuferom punim knjiga i donjeg  rublja, sjeo u autobus i otputovao u grad.

Vezanost uz murve

Baš ovih dana, glavna tema u gradu Pagu su  murve. Murve, koje od davnina krase gradski predio zvan Uhlinac, djelomično posječene, izazvale  su burne reakcije stanovništva grada. Nakana je,  navodno bila posjeći sve murve na Uhlincu, ali je  zbog protivljenja građana posječeno samo njih pola, od ukupno 10-ak. Odgovornost za ovaj, kako je  netko napisao, „stablocid“, preuzelo je gradsko  poduzeće za građenje i usluge Pag II.

Neuvjerljivo obrazloženje da je drvored stoljetnih murvi obolio, očigledno ne drži vodu, jer dok  su stabla bila u vegetaciji, to se nije dalo naslutiti,  a i poprečni presjek debla je kod većine posječenih stabala zdrav. Gotovo plebiscitarna osuda  građana izgleda je, barem za sada zaustavila daljnju sječu stabala.

Stablo murve, ima ne samo za grad Pag, nego i  za čitavi otok, simbolično, gotovo kultno značenje.  Evo zašto: Kako je murva vrlo otporno stablo koje  podnosi zimsku surovu otočnu klimu s orkanskim  burama i osolicom, sadilo se uz svaku pastirsku  kućicu – STAN, na paškim brdskim pašnjacima.  Ona je bila stablo pod kojim se vršila striža ovaca  jer je pružala debeli hlad, a pod njom se odvijao  život otočkih pastira, jer se pod murvom jelo, pilo,  kartalo i vodili se razgovori. Pod murvom se odvijao dijalog generacija paških pastira, jer u stanima  su u doba mužnje ovaca živjeli odrasli i djeca.

Gradske murve na Uhlincu bile su ukras tog dijela grada, ali i mjesto gdje su ispod njih na klupama odmarali i ćakulali ljudi, bilo domaći, bilo furešti koji ljeti uživaju u paškom gradskom ambijentu. Zato je razumljiva sentimentalna vezanost  stanovnika grada za svoje murve.

Uostalom, sjetimo se samo koliko su sentimenta pokazali Splićani prema staroj murvi kraj starog  Hajdukovog igrališta – Starog Placa, koju su nazivali Hajdukova murva. Splićani su prije dvije godine sastavili čitav projekt Hajdukove murve u kojem je sudjelovao multidisciplinarni  tim stručnjaka koji je, između ostalog, zaliječio i sanirao murvu.

Nadam se da će na primjeru Splita i Pag izvući  odgovarajuću pouku.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 4.3 (3 glasova)