Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

TETIĆEVE MASLINE, BIKARENJE I ZORANOV PRŠUT

Autor: Marijan Tomac

18.04.2008. 22:00
TETIĆEVE MASLINE, BIKARENJE I ZORANOV PRŠUT


Kruševo – selo na razdjelnici Ravnih kotara i Bukovice. Na malom prostoru gotovo nigdje toliko razlike. Prostor uz Karinsko more bogat ribom i školjkama. Zaseoci Otišina, Meka Draga, Jurice gdje su se vjekovima uzgajale masline i vinova loza, suprotnost su Županima gdje je stočarstvo dominantno vjekovima. U Otišini niti jedno gospodarstvo nije imalo kamenicu manju od 200 litara u kojoj se držalo ulje.Uz stare masline posađene su nove.Moji dobri prijatelji Ivić Buljat i Jere Buljat prednjače u broju novoposađenih maslina. Za ovog boravka u Kruševu morat ćemo ih zaobići iako će nam to teško oprostiti, jer namjera nam je posjetiti dio Kruševa koji graniči s prostorom Medviđe.
Iz Karlovca u Župane Na putu kroz Kruševo naša mala ekipa svraća u zaselak Kruševo Drage. Posjećujemo starog prijatelja Ivu Župana, poznatijeg pod nadimkom Tetić koji je dobio za vrijeme Domovinskog rata. Ivu, “alfu i omegu” na budućem stočnom sajmu u Obrovcu, nalazimo gdje obavlja posljednje radove pred skorašnje njegovo otvaranje.Odlazimo u zaselak Kruševo Drage gdje obitava jedanaest obitelji Župana. Tipičan stočarski kraj gdje krave bezbrižno pasu ili odmaraju preživajući u ogradama bogatim travom. – Svaka obitelj u našoj varoši drži krave. Nekada puno više nego sada. I mi smo držali prije pet krava, a sada držimo samo dvije, govori Mara Župan Ivina majka. – Kada sam se udala s devetnaest godina za mog pokojnog Marka i došla iz Karlovca u Župane u kući je bilo 180 glava blaga, otkriva Mara. Zanimalo nas je kako je Maru sreo Marko u Karlovcu?! – E, to nije bio problem. Ti sigurno misliš na Karlovac kod Zagreba, odgovara Mara na moju zbunjenost. Karlovac je dio Kruševa gdje se cesta odvaja za Obrovac, pojašnjava Mara i pita: – Da ti ovo sve mene pitaš radi plaćanja pašarine i travarine? Znam ja, svi dođu pitati za stoku, kako se hrani, gdje živi, pa da je i pobroje, a kasnije stigne račun za platiti pašarinu i travarinu. Kad je dolazila „kumisija” za pašarinu sakrivali smo stoku u druge zaseoke, prisjeća se Mara nekih drugih vremena i običaja.U Županima se nije ranije uzgajala maslina. Prvih 120 stabala zasadio je upravo Tetić prije četiri godine. Tetićevim stopama krenuli su i ostali žitelji Kruševo Draga i ove godine očekuju se prvi urodi.
Bikarenje teletine Ostavljamo Maru koja enciklopedijskom preciznošću opisuje događaje iz svog bogatog života i odlazimo u susjedstvo gdje u dvorištu nailazimo na Zorku Župan. Ona ima četiri krave i troje teladi. Tri krave i dvoje teladi su na paši u ogradi, a krava koja se je otelila prije osam dana s teletom je u staji. – Telad koja je na paši još malo pa će na prodaju, govori Zorka i pojašnjava: – Kada tele dosegne 200 kilograma žive vage, tada ga prodamo. Prodaja također nije klasična. Tele se zakolje na obiteljskom gospodarstvu i tada se prodaje meso. Meso većinom kupuju prijatelji, rođaci i susjedi. Uvijek je veća potražnja nego ponuda mesa, a cijena nije upitna. Posao klanja i prodaje zove se bikarenje. Kako i ne bi bila velika potražnja kad telad za svoga života samo pije mlijeko i pase sočnu travu. Kada se prodaje telad obično navrši tri mjeseca.Kada prodamo telad, pravimo sir. Dio sira prodamo, a najviše koristimo za vlastite potrebe. Od sira najveća je potražnja za skutom. Nju bismo mogli prodati u neograničenim količinama, govori Zorka.
Delicije kod Zorana Ostavljamo baku Zorku i već smo kod Zorana Župana. Zoran sa suprugom Radojkom odlučio se za seoski turizam. Putem turizma planira prodati svoje proizvode. Za to je uredio konobu u ukusno obnovljenoj kući. Gospodar Zoran nudi isključivo proizvode svojeg gospodarstva, a to su sir, pršut, janjetina, jaretina, vino i rakija. Da bi imao dovoljno sirovine za mnogobrojne goste, gospodar Zoran posjeduje 6 krava, 280 koza i 80 ovaca. Upravo kad i mi kod gospodara Zorana svratila je na marendu ekipa HEP-a koja radi na popravku električne mreže. Na stolu sve domaće i mirisno. Skuta koja se maže na kruh ispod peke, pršut s podjednakom količinom mesa i slanine i janje koje se vrti na ražnju osvježit će ekipu nakon mukotrpnog rada.Pitamo Zorana odakle pršut koji ima toliko slanine, jer danas je takav pršut teško naći.– Kupujem odojke u proljeće i tada vlastitom ishranom uzgojim svinju koja ima u prosjeku 150 kilograma. Domaća hrana osigurava kompaktno i sočno meso te odgovarajuću količinu slanine. Tehnologija proizvodnje pršuta je naša standardna koja se prenosi iz generacije na generaciju. Kvalitetan dim i bura jamstvo su željene kvalitete, pojašnjava Zoran.Ovaj kraj u sebi zadržava nešto posebno. Na razdjelnici mora i planine gdje se miješaju klima, običaji i putovi valja posjetiti. Većina ga slabo ili nikako ne poznaje, a treba ga upoznati. Svega je udaljen pedesetak kilometara od Zadra. Dovoljno blizu da se može otići na popodnevni izlet.