Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Traže avanture pa mole pomoć gorskih spasitelja

Autor: Suzana Bandić

18.04.2009. 22:00
Traže avanture pa mole pomoć gorskih spasitelja


Tijekom prošle godine GSS-ovci su imali ukupno 45 akcija. Godinu ranije jednu manje, dok su 2006. godine na teren izlazili 33 puta, a 2005. deset puta manje. Usporedbe radi, spomenimo kako je od početka godine pa do danas, GSS odradio već 14 spasilačkih misija


Ako je suditi po statistikama koje pokazuju negativan trend, odnosno iz godine u godinu sve veći broj nesreća, zadarske gorske spasioce uvijek, nažalost, čekaju pune ruke posla.
Naime, tijekom prošle godine GSS-ovci su imali ukupno 45 akcija. Godinu ranije jednu manje, dok su 2006. godine na teren izlazili 33 puta, a 2005. godine, deset puta manje. U 2004. godini sudjelovali su u 18 akcija, dok ih je u prethodnoj godini bilo tek 12. Usporedbe radi, spomenimo kako je od početka godine pa do danas, zadarski GSS odradio već 14 spasilačkih misija.
– Naša statistika nepobitno pokazuje veliki porast avanturističkog turizma u Hrvatskoj, a proporcionalno porastu interesa za penjanje, raste i broj nesreća. Do 2000. godine prosječno smo bilježili 10-ak akcija godišnje – kaže Neven Zrilić, pročelnik zadarske službe GSS-a, obrazlažući rastući trend činjenicom da ljepote Velebita privlače sve veći broj posjetitelja, ali i činjenicom što strani avanturisti kod nas svoje “pothvate”, za razliku od drugih zemalja članica EU, ne plaćaju.
Spašavanje besplatno
Upravo problem financiranja službe GSS-a prošli su tjedan aktualizirali belgijski penjači koje su zadarski spasioci u svega nekoliko dana spašavali dva puta s iste stijene.
– Prvi put smo spašavali dvojicu belgijskih penjača sa stijene Debeli kuk, a drugi put, jedan od njih je poveo sa sobom drugu dvojicu, od kojih je jedan zapeo samo 30-ak metara više. No, činjenica je da smo tog istog penjača dva puta spuštali sa stijene – rekao je Zrilić te dodao kako bi za takvu akciju, da se kojim slučajem dogodila negdje drugdje, alpinisti to “masno” platili.
– Iako je riječ o nekoliko tisuća eura, ako uračunamo gorivo, helikopter, cjelodnevne dnevnice za spasioce i slično, kod nas su akcije besplatne, a rad spasioca volonterski – navodi Zrilić, napominjući kako je financiranje HGSS-a veliki problem.
– Za razliku od svih drugih javnih službi, HGSS nema svoje objekte, a opremu držimo u garažama. Sve bi se to uz samo malo dobre volje dalo riješiti – zaključuje Zrilić dodajući kako donošenjem Zakona o gorskim službama iz 2006. godine, GSS nije dobio potrebne javne ovlasti te napominje kako su pokrenuli postupak za izmjenu i dopunu Zakona, čime bi HGSS konačno dobila javne ovlasti, a time i mogućnost preventivnog djelovanja. Tako bi se preko javnih ovlasti ostvarili i neki prihodi, te se HGSS ne bi više financirao samo iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne uprave – rekao je Zrilić. Kroz šalu je “nabacio” još i to kako zasigurno Belgijanci ne bi najavili i treće penjanje da su kao u drugim zemljama za jedno spašavanje morali izbrojiti desetak tisuća eura ili barem neku kaznu za neodgovorno ponašanje.
Nadalje, Zrilić je napomenuo kako je “slučaj Belgijanaca” u njegovu dugogodišnjem iskustvu prvi takvog tipa. Naime, nikada prije zadarski gorski spasioci nisu iz stijena izvlačili istu osobu dva puta. – Osim toga, ističe, prava je sreća da nitko nije nastradao i da su oba puta planinari spušteni bez ogrebotine.
– To je prava sreća. Ne završe sve akcije tako, ispričao je Zrilić prisjećajući se akcija u kojima je unatoč svim nadljudskim naporima spasioca završetak bio tragičan.
Akcija “Kornati” najteža
– Jedna od najtežih akcija u kojima smo sudjelovali bila je ona na Kornatima pretprošle godine kada su nastradali vatrogasci iz DVD “Vodice”. Mi smo među prvima došli na mjesto događaja i zatekli šestoricu vatrogasaca živih. Međutim, uslijed zadobivenih ozljeda, oni su preminuli kasnije – ispričao je Zrilić dodajući kako je to prvi, ali srećom i jedini slučaj, gdje su došli do živih ljudi i izgubili ih. Dodao je kako mu ni do danas nije jasno što se to tamo zapravo dogodilo, jer je zatekao vrlo neobičnu situaciju.
– Uistinu smo zatekli neobjašnjiv prizor na Kornatima. Vatrogasci su zadobili teške opekline, a primjerice, na njima je bila netaknuta odjeća. Ili, na primjer, polovica mobitela pa čak i  ključeva, nekima od njih bila je u potpunosti rastopljena, dok je druga polovica izgledala kao nova. – Pretpostavljam da je gorivo koje su sa sobom nosili to prouzročilo, makar, nisam siguran – zaključio je Zrilić.
Inače, zadarski GSS-ovci sudjelovali su i u vrlo teškoj akciji početkom veljače ove godine kada su na nepristupačnim vrletima Velebita tragali za četvoricom pilota iz Cesne 303, koja se srušila iz neobjašnjivih razloga na letu Zagreb – Zadar. Upravo su oni treći dan potrage pronašli prve tragove i locirali avion. Spomenimo kako je u to vrijeme na mjestu nesreće bilo više od metar snijega, a osim toga riječ je i o minski sumnjivom području.
Osim pothvata i uspješnih akcija u planinama, zadarski se gorski spasioci mogu pohvaliti i akcijama na moru, a za onu pod nazivom “Akcija žičara” iz 2007. godine dobili su i vrijedno priznanje – nagradu “Plava vrpca Vjesnika”. U toj akciji su zadarski spasioci u suradnji s Lučkom kapetanijom iz Senja, tamošnjom pomorskom policijom i Jadrolinijom spasili živote četvorici brodolomaca, dvojici Slovenaca i dvojici Pažana.
Akciju spašavanja potaknuo je kapetan Lučke ispostave Karlobag Vlado Bačić smatrajući da brodolomci neće preživjeti ako im se odmah ne pomogne, s obzirom na to da je u Velebitskom kanalu u vrijeme nesreće puhala orkanska bura. Da bi se brodolomce spasilo, između stijene na kopnu i policijskog broda “Hrabri” osmorica zadarskih GSS-ovaca napravili su “žičaru” s pomoću koje su brodolomci prebačeni na patrolni brod “Hrabri”.
Akcija spašavanja trajala je dva sata. Gorska služba spašavanja djelovala je s kopna, a trajekt “Sveti Juraj” dva je sata stvarao zavjetrinu brodu “Hrabri”. Jedan od dvojice članova posade brodice “1 SE” pomagao je posadi “Hrabrog” pri prihvatu brodolomaca.
Njihova plaća je saznanje da su spasili život
– Na koncu, sve je završilo sretno, a nama je to najbitnije – rekao je Zrilić što zapravo i ne iznenađuje s obzirom na to da gorski spasioci za svoj rad ne primaju plaću, već je riječ o dragovoljcima kojima je nagrada za njihov trud i rad saznanje da su spasili još jedan ljudski život ili spriječili veće posljedice kada je riječ o ozljedama.
Osim akcija u kojima se spašavaju ljudi, GSS-ovci su sudjelovali i u spašavanju životinja. Tako iza sebe imaju nekoliko spašenih koza koje najčešće upadnu u jame, zatim medvjedića koji je upao u bunar u blizinu Gospića, nekoliko krava, mačaka, a posljednja akcija bila je prije svega 10-ak dana kada su nedaleko Benkovca iz jame Golubinke, duboke 45 metara, spašavali psa mješanca.
– Uz pomoć mamca uspjeli smo ga privoljeti da uđe u spušteni kavez, a onda smo ga podignuli konopima i spasili iz jame, te odvezli u Veterinarsku stanicu u Benkovcu – rekao je Zrilić šaleći se kako valjda još nisu samo zmije spašavali. No, i za to ima vremena.


 MAĐAR NA PAKLENICI UMRO OD INFARKTA




U subotu, u vrijeme kad je nekoliko članova HGSS iz Zadra vodilo penjačku školu u kanjonu Velike Paklenice, oko podneva čulo se zapomaganje i dozivanje uplašenih i šokiranih posjetitelja Nacionalnog parka Paklenica.
Za svega dvije minute, trojica spasilaca stigla su do mjesta nesreće kod stijene Ljuske gdje su vidjeli 49-godišnjeg mađarskog državljanina koji je bio bez svijesti i nije disao.
Odmah su započeli s reanimacijom unesrećenog Mađara koju su dvadesetak minuta nakon dolaska na mjesto nesreće nastavili i liječnici Hitne medicinske pomoći.
Međutim, unatoč njihovim naporima, nesretni je Mađar nažalost, preminuo.
Kasnijim pregledom dežurnog mrtvozornika utvrđeno je kako je 49-godišnjak umro prirodnom smrću, uslijed srčanog infarkta.