Žene s invaliditetom izložene su diskriminaciji

Slika korisnika admin
Vedran SITNICA
Na tribini je posebno ukazano na probleme s kojima se žene s invaliditetom susreću na tržištu rada

Žene s invaliditetom su posebno osjetljiva društvena skupina koja se često zbog spola i invaliditeta nalazi u neravnopravnom položaju u odnosu na muškarce i žene bez invaliditeta, ali i u odnosu na muškarce s invaliditetom. Cilj tribine je da se čuje njihov glas i da se svi oni kojima se te žene obraćaju, neovisno radi li se o obitelji, društvu ili instituciji, upoznaju s potrebama i problemima s kojima se susreću u svakodnevici, rekla je Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom na jučerašnjoj tribini i radionici "Položaj žena s invaliditetom u Republici Hrvatskoj", koja je održana u Muzeju antičkog stakla. Istaknula je da je potrebno jačati svijest, ukloniti predrasude prema ženama s invaliditetom te ih prihvatiti kao ravnopravne članove društva.

Slonjšak je rekla da mnoge međunarodne konvencije naglašavaju potrebe žena s invaliditetom i zahtijevaju posebnu zaštitu i posebno isticanje njihovih potreba. U konvencijama ističu da bi sve države morale poduzeti sve kako bi omogućile i potaknule što kvalitetnije ostvarivanje prava i zadovoljavanje potreba tih žena.

- Trebamo mijenjati pristup osobi s invaliditetom. Ne prilaziti joj s mišlju što ona ne može, već se zapitati što ona može i kako joj društvo može omogućiti da se što bolje uključi. U Hrvatskoj živi 11,9 posto osoba s invaliditetom, što je nešto više od pola milijuna ljudi. Od toga su 40,2 posto žene. U Zadarskoj županiji ima 16.866 osoba s invaliditetom, od čega je 38 posto žena. Od ovih gotovo 17 tisuća osoba s invaliditetom samo je 349 zaposleno, od čega samo 38 posto žena, iznijela je podatke Slonjšak i istaknula da što se tiče obrazovanja osoba s invaliditetom čak 62 posto njih nema nikakvu školu ili ima završenu samo osnovnu školu, dok je samo 3,7 posto završilo višu ili visoku školu. Od zvanja većina osoba s invaliditetom je nekvalificirani radnik, dok su drugi većinom zidari, automehaničari ili imaju slična "muška" zanimanja.

Osim problema sa zapošljavanjem Slonjšak je istaknula diskriminaciju na tržištu rada te nasilje kao velike probleme. Naime, većina žena ne želi prijavljivati diskriminaciju, uznemiravanje ili zlostavljanje zbog straha da ne izgube posao ili zbog toga što često ovise upravo o osobi koja ih zlostavlja, a nemaju dovoljno povjerenja u sustav.

- Imamo vrlo malo podataka o tome što je zaista potrebno ženama s invaliditetom. Znamo malo konkretnih, životnih, problema i potreba žena s invaliditetom. Svi ih moramo prepoznati i početi rješavati. Velik je problem diskriminacija koja se provlači kroz sva područja života, rekla je Slonjšak.

Za kraj je dodala da je potrebna međusobna suradnja udruga osoba s invaliditetom te lokalne zajednice i uprave kako bi se postigli što bolji rezultati.

Na tribini je sudjelovala Gordana Lukač Koritnik, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Ona je istaknula posebno osjetljiv položaj žena s invaliditetom.

- Položaj žena s invaliditetom treba gledati zasebno od drugih socijalno osjetljivih skupina i o njima znamo malo. Njih muče brojna pitanja: nasilje, zdravlje, tržište rada i ostalo. Žene su podložnije siromaštvu od muškaraca, a to se posebno ističe ako se radi o ženama iz osjetljivih socijalnih skupina. Žene s invaliditetom posebno su osjetljive i vrlo su često izložene višestrukoj diskriminaciji, zaključila je Lukač Koritnik.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno