Budućnost Rave je u elitnom turizmu

Slika korisnika admin
Adam VIDAS
Kapacitet Dalmarovog ribogojilišta na lokaciji Velo Žalo trebao bi se čak udvanaesterostručiti

Mještani Vele Rave, predvođeni svojim Mjesnim odborom već duže vrijeme vode svojevrsnu borbu protiv uzgajališta bijele ribe na lokalitetu Velo Žalo u Ravskom kanalu, koja je ovog proljeća kulminirala zborom mještana na kojem su se oni usprotivili najavljenom proširenju kapaciteta toga uzgajališta tvrtke "Dalmar" d.o.o. s pedeset na 630 tona ribe godišnje.

Mještani u dopisima koje su uputili relevantnim županijskim i gradskim vlastima ističu svoje protivljenje proširenju kapaciteta kojim bi se dana koncesija povećala sa sadašnjih jedanaest tisuća na 263.311 četvornih metara ili za 24 puta. Razloge ovakvoga stajališta Ravljani su saželi u četiri osnovne točke prigovora.

S 50 na 630 tona
Oni ističu kako uzgajalište riba značajno reducira ribolovno područje u Ravskom kanalu te narušava vizualnu ljepotu i prirodni sklad Ravskoga kanala te nadalje ističu:

- Uzgajalište s tako velikom površinom značajno smanjuje plovno područje te reducira uplovljavanje brodica i jahti u Ravski kanal pa tako smanjuje i broj nautičkih gostiju u Veloj Ravi kao i zaradu mještana koji se bave tom djelatnošću, kao i ugostiteljstvom i turizmom, stoji u zaključcima zbora mještana Vele Rave, koji se ne slažu ni sa studijom prema kojoj takvo povećanje uzgoja ne bi bitnije utjecalo na onečišćenje mora. Ravljani ističu da je Ravski kanal malen i zatvoren kako Ravom i Dugim otokom, tako i nizom manjih otoka i otočića kao što su Luški školj, Ravica, Galijica i Mrtovnjak.

U osporavanju rezultata studije koja je predstavljena na javnoj raspravi u Salima i za koju na Ravi ističu da uopće nisu bili ni pozvani, Ravljani se pozivaju i na mišljenje mr. sc. Slavka Vitlova koji je između ostalog, i samostalni istraživač u zadarskom Centru za ribu i privredu Mediterana, Prehrambeno-tehnološkog instituta u Zagrebu koji ističe kako bi ovo uzgajalište bilo "direktna i trajna opasnost onečišćivača kao ključnog negativnog čimbenika u funkcioniranju turizma". Također, mr. Vitlov na tvrdnje kako ribogojilište pripomaže zapošljavanju otočana i ostanku ljudi na otoku suprotstavlja svoje argumente, a to su da država daje poticaje za uzgoj bijele ribe na otocima i to 7,30 kuna po kilogramu. Pretvori li se to u godišnje brojke s pretpostavljenim uzgojem od 630 t, proizlazi da bi RH tvrtki Dalmar, koja je u talijanskom vlasništvu isplaćivala godinšnje 4,599.000 kuna, što je puno više negoli bi iznosile plaće za 35 djelatnika.

Nesuđeni park prirode
Prema tome, zaposlene otočane bi plaćala hrvatska država, a dobit bi ostvarivao vlasnik uzgajališta. Stoga se u svom iskazu o ovome predmetu mr. Slavko Vitlov pita ne bi li tolika sredstva plasirana na ove otoke na neki suvisliji način omogućila i višestruko veću zaposlenost od uzgajališta bijele ribe na Velom Žalu?

Ravljani u svojim dopisima lokalnoj upravi, Gradu i Županiji ističu kako je Ravski kanal izrazito neprikladna lokacija za ribogojilišta te podsjećaju da je ovo područje prije tridesetak godina bilo od strane stručnjaka predlagano kao park prirode. Osim za sam otok, na kojem obitava preko dvjesto vrsta ptica te deseci različitih autohtonih i zaštićenih biljaka, ovo osobito vrijedi za more i podmorje Ravskoga kanala gdje borave zaštićene spužve i naselja posidonije, mnoge vrste, puževa, školjki, rakova i glavonožaca, a ovo je također i prirodno područje za mriješćenje najrazličitijih vrsta riba.

Mještani Vele i Male Rave budućnost života na ovome otoku vide prije svega u razvoju visokog turizma povezanog s maslinarskom proizvodnjom pa se i zbog toga protive ribogojilištu, koje izravno ometa razvoj takvih djelatnosti. No, poseban problem u cijeloj priči predstavlja i terotorijalno razgraničenje na moru. Naime, otok Rava pripada pod grad Zadar, a Dugi otok pod općinu Sali pod čijom nadležnošću je tako i područje Veloga Žala i većina Ravskoga kanala. Općina Sali je, međutim, prihvatila Studiju o utjecaju na okoliš pa se u očitovanju Vijeća Mjesnog odbora Vela Rava o uzgoju ribe u Ravskom kanalu, spominje i mogućnost zahtjeva za izmjenom granica kako bi čitav Ravski kanal potpao pod grad Zadar, odnosno Ravu pa bi tako mještani imali mogućnost sami upravljati svojim najbližim i kroz povijest glavnim akvatorijem i izvorom, nekad hrane, a danas i mogućih prihoda.

 

Župan Zrilić: Tražit ćemo kompromisno rješenje
Problem uzgajališta ribe u Ravskome kanalu i utvrđivanja stanja na terenu bio je i razlog posjeta brojnog izaslanstva Zadarske županije na čelu sa županom Stipom Zrilićem, koji su na otoku bili u petak.

- Mi o ovoj koncesiji još nismo odlučivali. Postoji ona koncesija, koja je u onim gabaritima koji jesu i koja je dodijeljena zakonito. Sad se postavio zahtjev za koncesijom koja je u malo većim površinama i nakon što se čulo da će se ići u tu koncesiju, mještani Vele Rave su reagirali, kazao je tijekom posjeta Ravi župan Zrilić te istaknuo:

- Bili smo na terenu da se uvjerimo kako to izgleda i da ne donosimo odluke u uredu bez da vidimo o čemu se radi. Zato sam tu i ja, oba moja zamjenika, pročelnik za pomorstvo i turizam te pročelnik za poljoprivredu. Nakon dodatnih konzultacija mi ćemo morati donijeti svoje stajalište. Zasad ne znam točno, no čini se da bi ovdje trebalo ići na kompromisno rješenje da pomorsko dobro i zakon budu u funkciji razvoja, ali naravno i da mještani budu zadovoljni, jer nećemo raditi nešto što ne bi bilo na zadovoljstvo mještana, zaključio je zadarski župan.

Predsjednik MO Vela Rava, Mate Mavar kazao je kako je ono što mještane najviše tišti upravo postavljanje kaveza za uzgoj ribe u Ravskom kanalu:

- Mi nismo protiv gospodarskog razvoja i otvaranja novih radnih mjesta. Mi se želimo usmjeriti k turizmu i izgradnji elitnog turističkog naselja sa skupim smještajem, ali izgradnjom kaveza to se ne bi moglo dogoditi i mladi se ne bi vraćali, ne bi imali razloga vraćati se na otok, jer bi se na taj način uvelike pogoršao život na njemu, istaknuo je Mavar koji je kazao da će se Ravljani boriti svim legalnim sredstvima da spriječe postavljanje kaveza u Ravskome kanalu.

 

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno