Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

“Zakonom se ograničava proklamirana autonomija sveučilišta”

18.05.2011. 22:00
“Zakonom se ograničava proklamirana autonomija sveučilišta”


Dan nakon što je Senat Sveučilišta u Zadru podržao prijedloge triju novih zakona vezanih uz visokoobrazovni sustav, jučer je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu održana konferencija za novinare u organizaciji Inicijative Akademska solidarnost koja pokazuje neslaganje dijela akademske javnosti s ponuđenim prijedlozima. Naime, spomenuta inicijativa djeluje kao pandan Sindikatu znanosti koji nije imao neke značajnije zamjerke na prijedloge novih zakona, a u ime zadarske podružnice, koju čini više od 50 zaposlenika Sveučilišta, izjavu (nastalu 5. svibnja) vezanu uz nepodržavanje zakona pročitala je Dubravka Saulan, asistentica na Odjelu za iberomanske jezike.
Iz izjave se razabire kako Akademska solidarnost zbog nepostojanja javne rasprave odriče pravo na legitimitet prosudbenim skupinama, pošto, kako se navodi u izjavi, “rad u prosudbenim skupinama ni u kojem se smislu ne može smatrati javnom raspravom. U tim skupinama niti su zastupljene sve relevantne institucije nacionalnog sustava znanosti i visokog obrazovanja niti je akademska zajednica imala ikakva utjecaja na izbor onih koji bi je tobože trebali u prosudbenim skupinama zastupati”. Nadalje u izjavi stoji kako prigovori velikog broja znanstvenika i znanstvenih institucija nisu prihvaćeni te kako novi zakonski prijedlozi “obiluju nedorečenostima, netransparentnošću i često katastrofalnim rješenjima”. Također, izražava se nezadovoljstvo što će se senat podvrgnuti izvršnoj vlasti,  a umjesto senata odluke će donositi sveučilišno vijeće “u kojem se ne bi nalazio nijedan zaposlenik sveučilišta.Takvo bi vijeće donosilo sve ključne odluke, osobito one financijske prirode, u suglasju s rektorom koji odsada ne bi morao biti niti sveučilišni profesor, a mogao bi na tu funkciju biti biran neograničen broj puta. Svemoć rektora i sveučilišnog vijeća, naspram dekorativnom i razvlaštenom senatu, predstavlja flagrantno kršenje Ustavom zajamčene autonomije sveučilišta, a time i dokidanje uvjeta za slobodu znanstvenog rada”, stoji u izjavi.
Što se tiče autonomije i financiranja sveučilišta, Akademska solidarnost ističe kako programski ugovori nisu dobro rješenje, jer “će se sklapanje tih ugovora odvijati u uvjetima najvulgarnijeg klijentelističkog lobiranja, pri čemu bi se sveučilišta svake tri godine dovodila u neodrživu poziciju cjenkanja s onim u kojega su ‘i škare i metar’ “.
Vezano za besplatno obrazovanje koje se medijski najviše propagira kad se spominju novi zakoni, u izjavi stoji kako se “ni u jednom se članku spomenutih zakonskih prijedloga izrijekom ne jamči pravo na besplatno i svima dostupno visoko obrazovanje”. Strahujući od “komercijalizacije znanosti, upletanja izvršne vlasti u rad upravnih tijela znanstvenih i  znanstveno-nastavnih ustanova te ograničavanja proklamirane autonomije sveučilišta”, Akademska solidarnost odbacuje prijedloge u cijelosti, stoji na kraju izjave u kojoj se poziva resorno ministarstvo “da pristupi izradi znanstveno utemeljene strategije razvoja nacionalnog sustava znanosti i visokog obrazovanja, kao osnovnog preduvjeta za suštinske reformske zahvate”.


 LONČAR: ZABRINUTI ZA SLOBODU ISTRAŽIVANJA I POUČAVANJA


Naša država želi donijeti nove zakone o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti.  Prva verzija zakona pojavila se jesenas s vrlo velikim novinama i nevjerojatno kratkim rokom za raspravu. Zainteresirana javnost odbacila ih je jednoglasno. Pritom se kao i u drugim akademskim zajednicama i na Zadarskom sveučilištu rodila inicijativa prvenstveno mlađih znanstvenika i nastavnika, koja se, zabrinuta za budućnost slobode istraživanja i poučavanja, nastoji oduprijeti duhu novih zakona. U odlučujućoj ulozi sveučilišnog vijeća, u čiji sastav ne mogu biti izabrani zaposlenici sveučilišta, prepoznaje nastojanje vlasti da bitno ograniči autonomiju sveučilišta i prisilno podvrgne znanstveni rad zakonima tržišta. Izjava je dakle prilog javnoj raspravi, bolje reći krik za očuvanjem posljednje oaze slobode u hrvatskim institucijama. Osobno sam se inicijativi priključio nešto kasnije, no njenu mladu aktivnu jezgru doživljavam kao najveću vrijednost svoje matične ustanove, koja je spremna u slobodno vrijeme zauzeto promišljati i djelovati ne samo u interesu  svoje nego i  budućnosti društva.
Prof. dr. Milenko Lončar