Povijest fašističkih logora zadarskog i riječkog arhipelaga čuvat će se u muzeju na Molatu

Povodom Međunarodnog dana muzeja, Udruga logoraša iz Dalmacije u talijanskim fašističkim koncentracijskim logorima, pripremila je jučer prigodnu jednodnevnu izložbu »O budućem/skorašnjem Hrvatskom muzeju logoraša u talijanskim fašističkim koncentracijskim logorima«.
O izložbi i njezinom značaju za povijest Dalmacije razgovarali smo s autorom izložbe umirovljenim kustosom Narodnog muzeja Zadar i profesorom Vladimirom Alavanjom.
– Cilj rada udruge je formiranje muzejske institucije, koja bi skupljala i sačuvala povijesnu građu o stradanjima u fašističkim koncentracijskim logorima, kako bi se građa napokon objedinila i prešla u ruke profesionalnih muzejskih djelatnika, jer je jedina inicijativa za očuvanjem i prezentiranjem građe i dalje u rukama Udruge i njenih volontera, kazao je jučer Alavanja.

Osnivanje muzeja
Udruga logoraša iz Dalmacije u talijanskim fašističkim koncentracijskim logorima već tridesetak godina potiče i realizira osnivanje Hrvatskog muzeja logoraša u talijanskim fašističkim koncentracijskim logorima.
– Izložbu smo pripremili povodom Međunarodnog dana muzeja. Tema izložbe posvećena je stradanjima u talijanskim fašističkim koncentracijskim logorima tijekom Drugog svjetskog rata, koja bi trebala biti dio stalnog postava budućeg Hrvatskog muzeja logoraša fašističkih koncentracijskih logora, koji bi se nalazio na otoku Molatu, ističe Alavanja dodajući kako je prvi od šest roll – up panela, koji su pripremljeni za izložbu posvećen upravo koncentracijskom logoru na Molatu, u čijoj bi se zgradi trebao nalaziti budući muzej.
– Stoga su na prva dva panoa fotografije zgrade bivšeg koncentracijskog logora na Molatu, presjeci troškovnika i dokumenata koje smo prikupili, naglašava Alavanja i ističe kako su znatna sredstva već uložena u obnovu upravne zgrade logora na Molatu, koju je Ministarstvo državne imovine prije nekoliko godina prenijelo je u vlasništvo Grada Zadra, za smještaj stalnog muzejskog postava.

Logori u Dalmaciji i kvarnerskom otočju
– Za prenamjenu te zgrade Ministarstvo kulture i Grad Zadar već su uložili oko pola milijuna kuna, a Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine zgradu je namjenski za uređenje muzeja dalo u vlasništvo Gradu Zadru. Međutim, zbog pandemije koronavirusa i zbog nepredviđenih okolnosti, stvari su se malo usporile te realizacija muzeja još uvijek nije završena, kaže Alavanja.
Udruga logoraša je za 2021. godinu od Upravnog odjela za kulturu i sport dobila novčana sredstva za sljedeću fazu izložbe »Talijanski fašistički koncentracijski logori u srednjoj Dalmaciji«. Odjel je financirao i projekt izvršenja muzeoloških priprema za budući postav muzeja.
– Na šest panoa prikazali smo povijest nekoliko fašističkih koncentracijskih logora, počevši s logorom Molat, Ošljak, Ugljan, Zlarin i logore hrvatskog primorja Lovran, Bakar, Kraljevicu te najveći od svih logora, Kampor. Za 2021. godinu odobrena su daljnja financijska sredstva za obradu povijesne građe o logorima srednje Dalmacije. U trećoj fazi projekta nadamo se kako ćemo uspjeti obraditi građu o logorima južne Dalmacije, kaže Alavanja.

Stradanja u fašističkim logorima
Fašistička je vlast u logorima zatočila građane raznih nacionalnosti. Zbog kraćega boravka sabirni logori su bili posebno nehumani, bez dovoljno šatora, deka, sanitarnih uvjeta, izuzetno loše prehrane i okrutnosti fašista, karabinjera i vojnika. Kada bi se prepunili logori uzduž hrvatskog Jadrana, logoraše su internirali u jedan od 62 fašistička logora na tlu Italije. Iz logora Molat logoraši su najčešće slani u logor Fraschette i Renicci, te radni logor na Sardiniji. Građane splitskog i makarskog područja su internirali u logore u južnoj Italiji. Stanovnike Gorskog kotara su internirali uglavnom u logor Gonars kod Udina. Građane grada Zadra internirali su isključivo u logore na tlu Italije. Talijanski povjesničari procjenjuju da je kroz talijanske fašističke koncentracijske logore prošlo je oko 100 tisuća ljudi iz područja Kraljevine Jugoslavije, uglavnom Hrvata.

Provedeni restauratorski radovi
Do sada su, u suglasnosti s Ministarstvom kulture, Gradom Zadrom i Konzervatorskim uredom Zadar, izvedeni sljedeći restauratorski, konzervatorski i građevinski radovi; postavljen novi krov i oluci, uređena fasada zgrade, napravljeni novi prozori i vrata, izrađene nove međukatne konstrukcije sa stubištem, pregradni zidovi, očišćena gusterna. Popravljen je dvorišni suhozid. Osim radova na zgradi konzervirano je i restaurirano 5 logorskih karaula, cementirano 150 metara puta do logorskog groblja, statički saniran obelisk na groblju i popravljen suhozid oko groblja.