Sustav Vlačine ponovno u funkciji

Sustav nije predviđen za navodnjavanje kišenjem, nego se primjenjuje sustav kap na kap ili mikroraspršivačima s ciljem optimalnog korištenja zaliha vode. Sama akumulacija prema projektu ne bi bila dovoljna za sve tri lokacije tijekom sušnih godina i stoga smo išli na što ekonomičniju potrošnju vode, ističe Daniel Segarić
Na području Baštice vraćen je u funkciju sustav natapanja koji se od jezera Vlačine proteže u dva kraka dužine 4.245 i 1.606 metara.
-Riječ je o sustavu koji se razvija u tri faze. Prva faza je Baštica i tu se radi o 260 hektara, druga faza će ići prema Smilčiću i treća faza su Suhovare gdje su nasadi “Maraske”. Prva faza je završena i puštena je u rad, kazao nam je pročelnik Ureda za poljoprivredu Zadarske županije, Daniel Segarić.
Kapacitet akumulacijskog jezera Vlačine iznosi oko 900 tisuća kubičnih metara. Akumulacija je višenamjenska te osim za natapanje, služi i za obranu od poplava, a također je izdana koncesija HVIDR-i za ribolov.
Nove pumpe i cjevovod
-Pogon je bio poptuno devastiran. U gabaritima je ostalo isto, no pumpe su nove, isto tako i cjevovod, sve je apsolutno renovirano. Riječ je o investiciji koja je rađena u okviru Nacionalnog plana navodnjavanja, i u kojem je Ministarstvo vodnog gospodarstva, sadašnje Ministarstvo regionalnog razvoja, vodnog gospodarstva i šumarstva, sudjelovalo s 80 posto, a Zadarska županija s 20 posto. To su bili troškovi izgradnje, a prije toga je izrada projekta financirana svako po pedeset posto. Treći partner su Hrvatske vode koje su nositelj projekta, koji su ujedno nadzirali provedbu, a izvođač radova je bila tvrtka “Vodoinstalacija” koja temeljem natječaja i upravlja ovim sustavom za ovih deset mjeseci, kazao je Segarić, a u brojkama to iznosi nešto više od 18 miljuna za izgradnju, dok je projekt koštao malo više od dva milijuna kuna.
-Sustav nije predviđen za navodnjavanje kišenjem, nego se primjenjuje sustav kap na kap ili mikroraspršivačima s ciljem optimalnog korištenja zaliha vode. Sama akumulacija prema projektu ne bi bila dovoljna za sve tri lokacije tijekom sušnih godina i stoga smo išli na što ekonomičniju potrošnju vode, ističe Segarić.
Od Žuže prema Smilčiću
Obilazeći područja koja se natapju iz akumulacije Vlačine, posjetili smo i imanje Sveučilišta u Zadru na kojem se uzgajaju jabuke i vinsko grožđe i to sedam sorti: chardonay, sauvignon, cabernet sauvignon, maraština, plavina, syrah i merlot. Od ove godine na imanju će raditi studenti upoznavajući se izravno s voćarskom i vinogradarskom proizvodnjom na studiju poljodjelstva i akvakulture Sredozemlja. Upravo su u tijeku radovi na dovršetku filter stanice preko koje će voda iz akumulacije natapati ovo područje.
Posljednja točka do koje zasad dolazi voda je poljoprivredno imanje Kovačević kod Kašića s nasadima bresaka i nektarina. Do tuda vodi cjevovod u dužini od 4.245 metara, a na istom području pokraj imanja Šime Žuže nalazi se prostor odakle će krenuti iduća faza projekta prema Smilčiću. S obzirom da je riječ o terenu koji je u ratu preživio velika razranja, potrebno je izvršiti brojne pripremne radove.

 CIJENA U SLUŽBI PODIZANJA PROIZVODNJE

Cijena kubičnog metra vode iz akumulacije Vlačine iznosi 1,23 kune, o čemu nam je pročelnik Segarić kazao:
-Cijena je formirana da bi se pokrili nužni troškovi za rad postrojenja. Napravljena je procjena koliko će se potrošiti struje za rad crpne postaje, drugi dio cijene su mogući troškovi u slučaju da sustav stane, zatim rad tvrtke Vodoinstalacija, koji je bio na javnoj nabavi i naknada za korištenje voda koju moramo platiti Hrvatskim vodama. Kad se to podijeli s 200 hektara koliko je aktivno na ovom prostoru, u jednoj prosječno sušnoj godini, došlo se do te cijene. Tu nema i ne smije biti zarade, ovo je u službi podizanja proizvodnje i zapošljavanja.

 NAJVIŠE JABUKA I BRESAKA

Na području Baštice najviše je zastupljeno voće, a od toga jabuke 55 hektara, breskve i nektarine 50 ha, vinogradi 33 ha i stolno grožđe 6 ha. Sve se više proizvođača odlučuje i za sadnju povrća pod kojim je 55 hektara, a sedam hektara je pod lavandom. Ukupno ima dvadeset stalno zaposlenih radnika, a broj sezonskih penje se i preko stotinu.