Vjera – vrhunsko nadahnuće

Mons. dr. Želimir Puljić osvrnuo se na knjigu i govorio o vjeri kao vrhunskom nadahnuću za kulturna ostvarenja te utjecaju kršćanstva na globalnu, europsku i hrvatsku kulturu – od kapitalnih umjetničkih djela glazbe, likovne umjetnosti i književnosti do pučke tradicionalne kulturne baštine
U organizaciji Družbe “Braća hrvatskog zmaja” – Zamjski stol u Zadru, u sveučilišnoj crkvi Sv. Dimitrija u četvrtak je održan okrugli stol na temu “Vjera i kultura”. Sudionici ovog događaja su bili zadarski nadbiskup mons. dr. Želimir Puljić, gospićko-senjski biskup mons. Mile Bogović i akademik Ivan Aralica. Okruglom stolu nazočili su gradonačelnik Zvonimir Vrančić, mons. Milivoj Bolobanić te brojni zadarski svećenici. Kao glazbeni uvod, nastupile su polaznice Glazbene škole Blagoje Bersa Paola Bralić i Lucija Gregov.
Ljepota svih ljepota
Mons. dr. Želimir Puljić dao je osvrt na knjigu “Vjera i kultura” Papinskog vijeća za kulturu koja je na hrvatski jezik prevedena ove godine. Riječ je o opsežnom djelu od gotovo 1.200 stranica te predstavlja antologiju koja obuhvaća nauk papa, od Lava XIII. do Ivana Pavla II. Također, ovo zanimljivo ostvarenje dotiče se i odnosa kršćanske vjere i kulturâ našega doba. Papinsko je vijeće za kulturu priredilo knjigu u povodu 25. obljetnice papinske službe blagopokojnog pape Ivana Pavla II., koji je, kako u predgovoru ističe tadašnji kardinal Paul Poupard, predsjednik toga papinskog vijeća, bio “donositelj Kristova evanđelja u srce kultura”.
Mons. Puljić je govorio o vjeri kao vrhunskom nadahnuću za kulturna ostvarenja te utjecaju kršćanstva na globalnu, europsku i hrvatsku kulturu – od kapitalnih umjetničkih djela glazbe, likovne umjetnosti i književnosti do pučke tradicionalne kulturne baštine.
Nadbiskup je ovom prilikom naglasio da vjera ima moć prodrijeti u svaku kulturu te je pročistiti, a isto tako može nadahnuti za stvaranje nove kulture.
– Predstaviti ovu knjigu znači zapravo govoriti o čovjeku koji kulturu stvara, ali i od nje živi. Čovjek je osebujno biće u svemiru koje je kadro stvarati, odnosno nije samo potrošač već i proizvođač, naveo je zadarski nadbiskup.
Nadalje, mons. Puljić kazao je da umjetnici stvarajući umjetnička djela trajno ostaju živi u njima.
– Stoga i ne čudi da je crkva kroz svoju dugu povijest surađivala s umjetnicima na različitim poljima – glazba, likovna umjetnost, književnost i ostalo, kako bi izrazila ljepotu Božje veličine, kazao je nadbiskup dodavši da se nada da će ova knjiga biti poticaj umjetnicima da otvore svoja vrata Isusu Kristu, ljepoti svih ljepota.
Poticaj kreativnosti
– Nadam se da će ova knjiga pomoći umjetnicima da se ne daju podjarmiti tehnikom, već da se otvore djelovanju Duha svetoga koji potiče svaku kreativnost, zaključio je mons. Puljić.
Mons. Mile Bogović govorio je o utjecaju kršćanstva na hrvatsku kulturu u prošlosti i danas te o Crkvi kao ustanovi pokroviteljici kulturnih ostvarenja, o stanju suvremene hrvatske kulture i trendovima oblikovanja hrvatskog kulturnog identiteta.
– Riječ kultura dolazi od latinske riječi colere što znači obrađivati, njegovati, skrbiti se. Od tuda proizlazi i riječ agrikultura, a znači obrađivati zemlju. Onaj koji obrađuje vrt mora ga dobro osluškivati da bi urod bio uspješan. Ista je situacija i u ljudskim odnosima. Svaki čovjek nosi u sebi nešto posebno. Uđemo li u njegovu strukturu, otkrit ćemo njegove vrednote koje je potrebno poštivati, kazao je mons. Bogović. Da bi odnos među ljudima bio uspješan, važno je, naglasio je biskup, kulturno se ponašati bez nasilja.
Nadalje, u svom izlaganju biskup je kazao da kultura djeluje u duhu jačanja osobe, nikad u smislu destrukcije. Dobar odgojitelj znat će otkriti vrline u čovjeku i poticati ga na rast.
– Bog je u odnosu prema čovjeku uvijek kulturan i kulturno postupa, kao i Isus koji nikad nije radio nasilje i nije bio destruktivan, naglasio je mons. Bogović dodavši da jedino Bogu pripada kult, odnosno najveće štovanje.
Akademik Ivan Aralica izlagao je o temi “Kršćanstvo u hrvatskoj književnosti”. Također, dotaknuo se i hrvatskog književnog horizonta u dodiru s kršćanstvom te književnika kao svjedoka vjere i sukreatora hrvatske kulture.