Razvlačenje sa stečajem – kazna milijun kuna

Od sredine listopada ove godine država će svoje obveze morati plaćati u roku od 30 dana i samo će iznimno moći dogovoriti rok od 60 dana. Poduzetnici će pak među sobom moći ugovoriti rokove plaćanja do najviše 60 dana. Iznimno je moguće da poduzetnici sklope ugovor u kojem je rok plaćanja 360 dana, ali se takav ugovor onda sklapa kao komercijalni kredit i na njega će dužnik morati plaćati kamate. Novine su to koje donosi zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi što su ga jučer predstavili ministri Slavko Linić i Orsat Miljenić, a čiji je cilj riješiti jedan od najvećih problema u državi – nelikvidnost i nagomilane neplaćene obveze koje su veće od 43 milijarde kuna. 
Ministar Linić potvrdio je da će i zdravstvo morati poštivati navedene rokove, a priznao je da će to dodatno opteretiti proračun, ali o kolikom bi se iznosu radilo nije otkrio.
Zakonom se uvodi i predstečajna nagodba koja bi trebala osigurati nastavak poslovanja i očuvanje radnih mjesta u poduzećima koja više ne mogu plaćati svoje obveze. Odgovorne osobe u takvim poduzećima moraju pokrenuti nagodbu među vjerovnicima, ako tvrtka nije u stanju plaćati obveze u rokovima, a vjerovnici, među kojima su uglavnom najveći država i banke, ulazili bi u vlasništvo poduzeća. Ako vjerovnici koji imaju više od 50 posto potraživanja pristanu na nagodbu ona se mora dogovoriti u roku od 120 dana nakon nakon otvaranja postupka. Na kraju nagodbu ipak mora potvrditi i sud, koji je ovim zakonom na određeni način zaobiđen dobrim dijelom i zbog duljine trajanja stečajnih postupak na trgovačkim sudovima. U tvrtkama koje su insolventne, a ne dođe do nagodbe, bit će otvoren stečaj i on će značiti likvidaciju.
Na pitanje hoće li banke pristati na ulazak u vlasništvo tvrtki u problemima, umjesto naplate svojih potraživanja, ministar Linić je odgovorio da Vlada nije išla na dodatno opterećenje financijskog sektora, upravo zato što se od banaka očekuje da sudjeluju u restrukturiranju gospodarstva i očuvanju radnih mjesta jer bez toga ni one neće imati gdje plasirati svoja sredstva.
Zakonom su predviđene i visoke kazne za članove uprave ili nadzornog odbora ako ne pokrenu postupak predstečajne nagodbe prezaduženog ili nelikvidnog poduzeća. Prijeti im kazna od dvije godišnje plaće, ali ona ne može biti manja od milijun kuna ako je riječ o velikom poduzetniku, 500 tisuća kuna ako se radi o srednjem poduzeću i sto tisuća kuna za male poduzetnike.
– Novi zakon uspostavlja odgovornost, ali ne zato što je tvrtka upala u probleme, nego zato što se oni ne rješavaju, čime se nanosi šteta vjerovnicima. Eto vam primjer direktora Vjesnika, odnosno tvrtke NN Press. Ne želi pokrenuti stečaj. Treba li ga zbog toga kazniti?! Treba, kazao je Linić. No, kako zakon neće retroaktivno djelovati direktoru Vjesnika ne prijeti nikakva kazna.