VELIKI POTENCIJAL Ričina može postati gradska zelena oaza

Možete li zamisliti gornji tok potoka Ričina kao šetalište kojim bi mogli prošetati i uživati sami ili u krugu najmilijih? Ako je slutiti po nekim planovima i informacijama ta ideja i nije toliko nedostižna.
U zapadnoj Europi je, naime, uobičajena praksa da se gradske potoke, koji su služili za obranu od padalina, uređuje kao zone za šetanje, a kao jedan od primjera je i potok Liesingbach u Beču nad kojim se provodi renaturalizacija. Na potoku su napravljeni razni radovi kojima je potok na mjestima zavinut, negdje su napravljene pličine, nasut je prirodni prirodni sediment te je premješteno kamenje i posađeno korijenasto bilje koje je prilagođeno rastu uz rijeke. Međutim, ono što je najvažnije, uz potok su posađene vrbe koje brzo puštaju korijenje te mnoga stabla kako bi se dobio dojam prirodne šume. Na ovaj način postepeno se vratila prirodna flora i fauna te je voda u potoku postala čišća. Potok je ubrzo postao omiljeno mjesto i okupljalište građana kojima služi za bijeg iz grada.
​Pitali smo se je li takvo što moguće napraviti i sa zadarskim potočićem Ričina, koji teče od Supernove te se u Gaženici ulijeva u more. Naime, Hrvatske vode trenutno provode radove za regulaciju vodotoka Ričine, a koji se provode u četiri faze. Upitali smo ih što točno planiraju napraviti na tom području, te postoji li mogućnost za ovakvu ekološku obnovu odnosno renaturalizaciju potoka.

Obrana od poplava
– Projektom regulacije vodotoka Ričine od mosta na Gaženičkoj cesti, do uzvodnog mosta na državnoj cesti D8, ukupne duljine 3,6 kilometara, predviđena je rekonstrukcija vodotoka izgradnjom obrambenih zidova na rubu inundacijskog područja te djelomičnim proširenjem korita na pojedinim dionicama. Navedenim radovima će se povećati kapacitet korita sa sadašnjih 20 na 56 m3/s, što će omogućiti prihvat znatno većih vodnih valova uslijed poplavnih događaja na Ričini, a time i podići efikasnost obrane od poplava u slučajevima ekstremnih oborina, odgovorili su nam iz Hrvatskih voda. Pojasnili su kako je za cijelu dionicu ishođena lokacijska dozvola te se u skladu s obuhvatom dozvole obavlja rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i otkup zemljišta. Zbog opsežnosti projekta, dodaju, gradnja podijeljena u četiri faze te se u skladu s definiranim fazama provode određene aktivnosti.

Četiri faze radova
– Prva faza obuhvaća dionicu od mosta na Gaženičkoj cesti do mosta u Ulici Franka Lisice. Za tu dionicu je ishođena građevinska dozvola i izvršen otkup zemljišta, a radovi su započeti u listopadu 2019. godine. Radove izvodi tvrtka BK montaža d.o.o. iz Zagreba, a završetak izgradnje 1. faze planira se do kraja 2020. godine. Druga faza obuhvaća dionicu od mosta u Ulici Franka Lisice do nizvodnog mosta na državnoj cesti D8. Za drugu fazu je u tijeku izrada glavnog projekta i otkup zemljišta. Treća faza obuhvaća dionicu od nizvodnog mosta na državnoj cesti D8 do planiranog izmještanja nizvodno od Ulice akcije Maslenica i za tu dionicu je u tijeku rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i otkup zemljišta. Četvrta faza koja je u građevinskom smislu najzahtjevnija zbog rekonstrukcije tunelskog dijela vodotoka u dubokom usjeku, obuhvaća dionicu od Ulice akcije Maslenica do uzvodnog mosta na državnoj cesti D8. Za tu dionicu je ishođena građevinska dozvola i izvršen je otkup zemljišta. U tijeku je postupak javne nabave za gradnju 4. faze te je u planu po odabiru Izvođača, odnosno sklapanju ugovora započeti izvođenje radova. Ukupna vrijednost investicije za sve četiri faze procjenjuje se na 17 milijuna kuna bez PDV-a, odgovorili su iz Hrvatskih voda.

Inicijativa arhitektice
O ovom zahvatu razgovarali smo i s Darkom Kasapom, pročelnikom Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo.
– Imali smo inicijativu arhitektice Nine Ninčević koja je predložila da se u gornjem toku Ričine, na području između mjesnih odbora Crvene kuće i Sinjoretovo, uredi šetalište, odnosno prostor u kojem bi građani mogli uživati. Moglo bi se napraviti šetalište, postaviti klupe, možda vježbalište, uglavnom to bi mogao biti prostor za rekreaciju i odmor. Međutim, Ričina je u vlasništvu RH, odnosno pod nadležnosti Hrvatskih voda tako da oni vode projekt uređenja. Mi smo voljni tamo urediti prostor na način da građani mogu uživati u prirodi i da se dobije još jedan zeleni javni prostor, samo moramo čekati da dođe na red pa da se i mi možemo uključiti, zaključio je Darko Kasap.