S plaže u bolnicu

Dr. Zorislav Šušak, specijalist kardiolog, naglašava kako najveći broj intervencija imaju upravo na turistima, željnima relaksacije i odmora, koji se često “preračunaju”, pa pretjeraju s užicima, što zna biti vrlo pogubno
Visoke ljetne temperature, sunce,  opasni insketi i  gmazovi, prekomjereno uživanje u jelu, piću, ali i raznim opijatima, dovoljno je razloga za, i ove  sezone, povećanim brojem liječničkih intervencija. Vrijeme kada se broj stanovnika  županije zbog navale turista u  prosjeku učetverostruči već  uobičajeno rezultira i potrebom intenzivnijeg rada brojnih specijalista i ostalog osoblja zadarske Opće bolnice.
Pretjerano  sunčanje,  prežderavanje,  opijanje
Dr. Zorislav Šušak, specijalist kardiolog, naglašava kako najveći broj intervencija imaju upravo na turistima, željnim relaksacije i odmora, koji se često “preračunaju”, pa pretjeraju s užicima, što zna biti i vrlo pogubno.
– Ljudi dođu na odmor, najčešće na kratko vrijeme, pa nastoje iskoristiti dane što intenzivnije. Ne razmišljaju previše o svom zdravlju pa se nekontrolirano sunčaju, jedu, opijaju ili čak drogiraju. To često zna rezultirati i ozbiljnim zdravstvenim poteškoćama i potrebom za liječničkom intervencijom. Najrizičnija skupina, barem što se tiče mog područja rada su ljudi koji do sada nisu imali koronarnu bolest, ishkemijsku bolest mozga ili perifernu arterijsku bolest, a imaju faktore rizika poput povišenog krvnog tlaka, povišenu masnoću u krvi, dijabetis, pušači su ili su pretili. To je skupina ljudi koja je na granici između bolesnih i zdravih, pa bi se trebali vrlo ozbiljno odnositi prema pojavi bilo kakvih simptoma nelagode i zdravstvenih poteškoća, posebice nakon što naprave neki tjelesni napor. Preporuka je da posebno obrate pozornost na sunce, da se ne izlažu između 11 i 17 sati, jer tada postoji puno veća incidencija nastanka koronarnog ili moždanog incidenta, ističe dr. Šušak, objašnjavajući razloge posebne rizičnosti spomenute skupine ljudi. Isti najčešće nisu svjesni ozbiljne opasnosti po svoje zdravlje, jer im do sada nije postavljena konkretna dijagnoza.
Ljudi, pak, koji su preboljeli akutni infarkt miokarda, koji se liječe od popuštanja srca, od kronične opstruktivne bolesti pluća itekako znaju kakvom se riziku izlažu ako se ne pridržavaju liječničkih uputa, ako ne uzimaju redovito propisanu terapiju te ne uzimaju, primjerice, dovoljno tekućine.
Dezinformacije o zaštitnim faktorima
Sunce, kao jedan od najistaknutijih neprijatelja zdravlja tijekom ljetnih mjeseci, čest je uzrok rada i ovoga ljeta voditeljice dermatološkog odjeljenja Opće bolnice Zadar dr. Jadranke Perina. Ona naglašava kako za sada ove sezone nisu imali pacijenata s ozbiljnim opeklinama, no onih koji su pretjerali u sunčanju je bilo, posebice među tzv. kontinentalcima. Tamna je boja, izgleda, bez obzira na sve liječničke preporuke, i dalje imperativ “dobro” provedenog godišnjeg odmora.
– Preporuka je ne izlagati se suncu između 11 i 17 sati te svakako koristiti šešire i zaštitne kreme, ističe dr. Perina. Voditeljica dermatološkog odjela zadarske bolnice dodaje i da treba demistificirati neke dezinformacije koje kruže u javnosti kada su u pitanju zaštitne kreme. Većina ljudi, naime, pogrešno misli da upotreba krema spriječava tamnjenje kože. Naprotiv, kreme ne spriječavaju tamnjenje već samo štite kožu od opeklina, omogućavajući joj prirodno tamnjenje. Isto tako kruži i dezinformacija da su zaštitni faktori visokih brojeva dostatna zaštita od sunca i da je s njima dopušteno izlaganje suncu bez pauza.
– Ljudi se varaju kada misle da su se sa zaštitnim faktorom sto ili više osigurali od opeklina. To jednostavno nije tako, nema tog faktora koji će vam omogućiti konstantno izlaganje suncu. Dapače, Dermatološka udruga u suradnji s farmaceutskom industrijom upravo nastoji uvesti reda u sve te brojke koje imamo prilike vidjeti na kremama za sunčanje i limitirati najveći broj zaštitnog faktora koji ne bi smio biti veći od pedeset. To je zapravo neki pokazatelj mogućnosti ostanka na suncu. Istraživanja koja su provedena u tom smjeru, naime, rezultirala su saznanjima da je zaprava razlika između, primjerice, faktora sto i manjih zaštitnih faktora neznatna. Kupci, naprotiv, kupujući kreme s visokim zaštitnim faktorima misle da su sigurni pod suncem, što ne odgovara istini, ističe Perina.
U razgovoru s doktoricom Perinom doznajemo i to da je od izuzetne važnosti ne izlagati se suncu ako osoba ima velik broj madeža, a iste bi trebalo i periodično pregledavati, kontaktirati po tom pitanju svog liječnika specijalista.
– Prije nešto više od mjesec i pol dana neke su farmaceutske tvrtke u suradnji s nama dermatolozima organizirale besplatno pregledavanje madeža u Zadru, što je bila izvrsna akcija za sve zainterisirane pojedince koji su se htjeli informirati o stanju svojih madeža, dodaje Perina.
Salmonela, osip, meningitis
Ljetne temperature već uvriježeno sa sobom donose i niz ljetnih viroza, no epidemija nema, ističe dr. Boris Dželalija, voditelj Zaraznog odjela Opće bolnice Zadar.
– Pojavljuju se tek uobičajeni pojedinačni slučajevi salmonele, te enteroviroze, bolesti uzrokovane virusima, a glavni su im simptomi mučnina, povraćanje i bol u trbuhu. Uz ove simptome znaju se javiti i osip te meningitis – visoka temperatura povezana s glavoboljom i povraćanjem. Riječ je o bolestima koje se prenose kontaktom, uglavnom uobičajenijim za ovo vrijeme. Pacijenti koji nam se češće obraćaju su turisti, bilo da se radi o iscrpljenju organizma prekomjerenim sunčanjem koje može za sobom povući i razne druge zdravstvene poteškoće ili se radi o samoj promjeni ambijenta koja može također rezultirati zdravstvenim tegobama, naglašava Dželalija.
Voditelj zaraznog odjela zadarske bolnice stoga preporučuje manje sunca, a uz to i neke druge redukcije. Trebalo bi, mišljenja je dr. Dželalija, izbjegavati hranu sa svježim sirom, jajima koja nisu termički obrađena, te neoprano voće.
– Hranu ne bi trebalo podgrijavati jer se prilikom podgrijavanja stvaraju temperature koje pogoduju razmnožavanju bakterija, dodaje Dželalija. Zadarska bolnica, doznajemo, za sada raspolaže s dovoljnim količinama seruma za liječenje ugriza crne udovice, a isto tako i protuotrovima za eventualne ugrize zmija otrovnica na našem području, prvenstveno poskoka i riđovke.
– Ove smo godine imali jedan slučaj ugriza crne udovice sa sretnim ishodom. Ugriz inače nije smrtonosan iako ga prate veliki bolovi, osim kada su u pitanju kronični bolesnici kod kojih može doći do smrti, ističe Dželalija.
Kako još doznajemo i zalihe krvi u Općoj bolnici Zadar su zadovoljavajuće. Voditeljica Odjela za transfuziju dr. Vera Visković naglašava da problema nemaju, odjel već uobičajeno ima zakazane termine i mjesta gdje se prikuplja krv.
– Odaziv je dobar i uglavnom smo jako dobro pokriveni. Krv prikupljamo kroz akcije, no dakako nađe se uvijek i individualaca koji žele darovati krv. Ovisno o intenzitetu rada, njihova obrada traje kratko ili nešto duže, te su nakon toga spremni za donaciju, ističe doktorica Visković, konstatirajući da transfuzija radi bez zastoja i da potrebe za eventualnim apelom darivateljima, za sada, srećom nema.