Veli Rat popunjen šest mjeseci u godini

Slika korisnika admin
svjetionik
vedran SITNICA
Svjetionik Veli Rat izgrađen je 1849. godine, a u debele zidove njegove 36 metara visoke kule umiješani su žumanjci od jaja

Na samom vrhu Dugog otoka, otoka maslina, uvala i kamena, u blizini mjesta Veli rat, smjestio se najveći, a po mnogima i najljepši svjetionik s ove strane Jadrana. Izgrađen je 1849. godine, a u debele zidove njegove 36 metara visoke kule umiješani su žumanjci od jaja, što jamči njegovu dugovječnost i odolijevanje soli i vjetrovima.

Pomorski svjetionik Veli rat jedan je od jedanaest u Hrvatskoj koji imaju i turističku djelatnost, a zahvaljujući prekrasanom pogledu na otoke Molat, Ist, Premudu, Škradu i Lagnjiće, šljunčanim plažama i borovoj šumi koje ga okružuju, popunjen je šest mjeseci u godini.

Zadnjih osam godina njegov vjerni čuvar je Zvonimir Škvorčević, koji živi u svjetioniku sa suprugom Alenkom i osmogodišnjom kćerkom Ivanom. Zvonimir je rodom iz Slavonije, a prije devetnaest godina srce ga je odvuklo na svjetionik.

Jaki udari juga

- Jednostavno sam poslao molbu i primljen sam. Tada su bili uvjeti da ne patiš od visinskih bolesti, dobar vid i psihofizička stabilnost, a jedan od uvjeta je bio i da si oženjen, rekao je Zvonimir. Sada to više nije uvijet, s obzirom da je cilj da što više svjetionika u Hrvatskoj imaju svog svjetioničara, a na tome poduzeće Plovput, koje upravlja sa svih 48 hrvatskih svjetionika, radi kroz projekt "Kamena svijetla - čuvari lanterni povijesnih vrijednosti".

U popločanom dvorištu svjetionika nalazi se crkvica Sv. Nikole, za koju se pretpostavlja da je izgrađena isto kada i svjetionik. No, dokumenta koji to potvrđuje nema.

- U ratu su izgorjele brojne knjige, a dosta njih je i u Trstu s obzirom da je do raspada Austro-ugarske hrvatskim svjetionicima upravljala Pomorska uprava u Trstu, objašnjava Škvorčević.

Na svjetioniku Veli rat ne osjeti se bura, ali zato udari juga znaju biti jaki. Tako se u blizini 1948. godine nasukao jedan grčki brod, a još 1983. jedan talijanski brod na kojem je Gibonni snimio spot za pjesmu Vapore.

Prije Škvorčevića na svjetioniku Veli rat živjele su tri obitelji. Po njihovom dolasku crkvica zaštitnika pomoraca je bila u dosta lošem stanju. Škvorčevići su je uredili i sada se u njoj održavaju crkveni obredi kad mještani hodočaste Sv. Nikoli.

Zvonimir se prije ovog svjetionika brinuo za onaj u Kornatima koji je bio izoliran na otočiću.

- Tamo je bilo teže zato što sam svugdje morao ići s kaićem, a i slaba je komunikacija s ljudima. Ovdje je jako dobra povezanost, u blizini ima nekoliko privatnih vikendica, a tri kilometra od nas je mjesto Veli rat. Tu smo stekli mnogo prijatelja, a s Kornata smo otišli najviše zbog kćeri, priča Zvonimir.

Kako u blizini nema puno svojih vršnjaka, maloj Ivani društvo čini psić Viki, mješanac pekinezera i ćivave. Ivana se svaki dan na svjetionik popne po tri, četiri puta. Bez problema prolazi 164 kamene stepenice i kao pravi turistički vodič pokazuje otoke na koje se pruža prekrasan pogled. Zvonimir se s njom šali da bi upravo ona trebala postati prva svjetioničarka u Hrvatskoj.

Zvonimiru je velika podrška i pomoć supruga Alenka koja je zadužena za održavanje turističkih apartmana.

Njegove su dužnosti održavanje i kontrola svjetionika i okoliša, pomorska prognoza, briga za manje obližnje svjetionike na Molatu, u Božavi i na Golcu, a u kontaktu je i sa svjetioničarima koji su na osami. Kako kaže, svjetionik je morski semafor, obilježava plovni put i od velikog je međunarodnog značaja.

Jedna od njegovih zadaća je i kontakt s turistima, u čemu mu pomažu supruga i kćerka.

Magnet za turiste

Kako kaže Zvonimir, iznajmljivanje apartmana u svjetionicima je Plovputu dodatna zarada za što bolje održavanje svjetionika, a svake godine se za turističku djelatnost prilagodi po jedan svjetionik. Prilagođava se samo unutrašnjost, jer je okoliš zaštićen i ne smije se mijenjati.

U podnožju svjetionika Veli rat dva su apartmana, jedan trokrevetni, jedan četverokrevetni, a gosti koji tamo obitavaju su različiti.

- Turisti su većinom iz Europe, ali bilo je i Australaca i Amerikanaca. To su uglavnom obitelji koje ovdje dolaze zbog mira, a kad je oblačno idu u obilazak Dugog otoka ili u Zadar. Imamo i stalne goste koji dolaze iz godine u godinu, a neki obilaze svjetionike po Jadranu. Ove godine ih ima više nego prošlih godina u ovo doba, priča Zvonimir.

Mi smo zatekli bračni par Irinu i Franca Čargo iz Krškog u Sloveniji koji na svjetioniku ljetuje drugi put, a kako kažu, zalaz sunca tamo je najljepši na svijetu.

- Na hrvatskom Jadranu ljetujemo od 1976. godine. Najčešće smo išli u predsezoni i posezoni i onda smo na internetu našli ovaj svjetionik. Zapravo smo htjeli naći mir i u srcu sezone i ovdje smo ga našli. Iako i tu zna biti ljudi, turisti šetaju pa žele vidjeti svjetionik, rekla je Irina. Kako kažu, želja im je doći na svjetionik Veli rat izvan sezone kada je tamo zaista pusto.

Vrijeme ispunjavamo na različite načine. Kupamo se po ovim lijepim plažama, ronimo, vozimo se s brodićem, idemo u Park prirode Telašćica, istražujemo otok, kazao je Franc.

U šetnji Dugim otokom u obilazak svjetionika dolaze nautičari iz marine u Velom ratu, ljudi s brodovima iz Zatona i obližnjih mjesta. Tako je naišao i Austrijanac Later Walter koji želi proći cijeli Jadran. Krenuo je prije petnaest godina od Kvarnera i svake godine se spušta sve južnije. Kad je saznao da se može ljetovati u svjetioniku rekao je da bi rado došao s obitelji.

- Ovdje je bajkovito, pogled sa svjetionika je prekrasan. Na Jadranu mi se najviše sviđaju prirodne ljepote, rekao je.

A prirodne ljepote i mir su ono što ove truiste uvijek vuče nazad na svjetionik Veli rat, a obitelj Škvorčević zadržva na njemu.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno