Hrvatska lani sedma u Europi po zaduženosti

Udio javnog duga u BDP-u je krajem prošle godine iznosio 46 posto, a ukupni vanjski dug koji obuhvaća javni, privatni sektor i građane popeo se na 99 posto BDP-a
Zaduživanje Vlade u svijetu postaje sve teže, jer je Hrvatska u prošlom tromjesečju došla na 16. mjesto rang-liste svjetskih država poredanih prema vjerojatnosti da neće moći vraćati dugove. Na vrhu zemalja s najrizičnijih državnim dionicama nalazi se Venezuela s 58,4 posto rizika od – narodski rečeno – bankrota. Odmah iza nje smjestila se Grčka s 53 posto, dok Hrvatska ima rizik od 20,5 posto, prema najnovijem izvješću agencije CMA.
Banski dvori mogu se tješiti da se iznad naše zemlje smjestilo čak 10 europskih država, koje su za vraćanje dugova još rizičnije od Hrvatske, a među njima su uglavnom članice Europske unije – Španjolska, Irska, Portugal, Mađarska, Bugarska, Rumunjska i Letonija. CMA je to rangiranje napravio na temelju podataka sa svjetskih tržišta državnih obveznica, prateći rast cijene osiguranja državnog duga od neplaćanja (CDS – credit default swap), što je kasnije izrazio u postotku vjerojatnosti da će neka država prestati otplaćivati.
Javna potrošnja
Zašto se Hrvatska, zajedno s ostalim rubnim državama Europe, svrstala tako visoko na ljestvici opasnosti od bankrota državnih financija, nije teško zaključiti. Riječ je o državama teško pogođenima ekonomskom krizom, kojima je javna potrošnja ostala ista ili je nastavila rasti. Nastavile su se zaduživati kako bi pokrpale razliku između padajuće proizvodnje i potrošnje. Tako se i hrvatska Vlada nedavno zadužila za još dvije milijarde eura.
Prema stupnju zaduženosti, Hrvatska je na kraju prošle godine zauzela sedmo mjesto u Europi, kad je riječ udjelu javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) koji je iznosio 46 posto. Istodobno, zauzela je osmo mjesto prema ukupnom vanjskom dugu koji se popeo na 99 posto BDP-a, a koji obuhvaća javni, privatni sektor i građane.
Vlada je na potezu
Cinici će reći da smo još daleko od Irske, europskog rekordera u vanjskom dugu, koji je deset puta veći od njezinog BDP-a, ili od Grčke čiji vanjski dug iznosi 167 posto njezina BDP-a, a javni dug 117 posto. Međutim, Ne treba zaboraviti da se stvari mogu dosta brzo promijeniti, i to u dobrom, ili u lošem smjeru.
Primjerice, Grčka je još koncem prošle godine na međunarodnom financijskom tržištu kotirala slično poput Hrvatske i ostalih prezaduženih europskih država, a onda se proljetos situacija stubokom promijenila, pa su grčke državne dionice proglašene bezvrijednim. Istodobno, prezaduženi Island je počeo popravljati svoj rejting na financijskom tržištu, jer je islandska vlada poduzela mjere koje investitorima obećavaju da će se zemlja izvući iz krize. Hoće li se rejting Hrvatske pogoršati ili popraviti, to ovisi ponajprije o Vladi i njezinoj spremnosti da izvede reforme i smanji javnu potrošnju. U suprotnom, kad bi Vlada digla ruke od svega i pustila stvarima da slobodno teku, Hrvatska bi na rub financijskog sloma, poput Grčke, mogla doći najkasnije za nekoliko godina.