Do kraja 2011. svaki peti kredit nenaplativ

Stresni scenarij za 2011. pretpostavlja porast udjela loših kredita za 74 posto, odnosno na razinu od oko 20 posto do kraja godine

U najnovijem broju publikacije Hrvatske narodne  banke “Financijska stabilnost” donose se rezultati ispitivanja otpornosti bankarskog sustava, s obzirom na  rast rizičnih plasmana. Pritom tzv. temeljni scenarij,  koji se smatra najvjerojatnijim, pretpostavlja rast realnog BDP-a u 2011. od 1  posto, te zadržavanje relativno stabilnog tečaja kune  prema euru, dok su u tzv. šok  scenariju, kojim se ispituje  otpornost na malo vjerojatnu, ali ipak moguću kombinaciju šokova, simulirani  učinci znatno nepovoljnijih  gospodarskih kretanja koji  osim pada gospodarske aktivnosti od 0,5 posto u ovoj  godini, podrazumijevaju i  slabljenje tečaja kune prema  euru u nastavku 2011. za 10  posto. Analitičari središnje  banke ističu da unaprijeđeni  analitički okvir i opisane  pretpostavke o makroekonomskim kretanjima omogućuju detaljniju projekciju  dinamike udjela loših u  ukupnim kreditima do kraja  2011. godine. Došli su pritom do sljedećih rezultata: u  temeljnom scenariju, koji  podrazumijeva oporavak gospodarske aktivnosti u nastavku 2011. i zadržavanje  stabilnog tečaja kune, udio  loših u ukupnim kreditima  do kraja te godine mogao bi  dosegnuti otprilike 14 posto.  Uz pretpostavku nastavka  gospodarskog oporavka  predviđenog temeljnim scenarijem, u 2012. godini, navode u HNB-u, može se  očekivati daljnje usporavanje tendencije rasta udjela  loših kredita. Stresni scenarij za 2011. pak pretpostavlja  porast udjela loših kredita za  otprilike 74 posto, odnosno  na razinu od oko 20 posto do  kraja godine. Najveći doprinos opisanoj dinamici loših  kredita i dalje daje dio kreditnog portfelja koji se odnosi na poduzeća. Njihov  udio loših kredita u temeljnom scenariju na 31. prosinca 2011. premašuje 23  posto, a u šok  scenariju 37  posto. Nešto blaži porast rizičnosti vezuje se za potrošačke kredite, čiji udio  loših kredita u prikazanim  scenarijima doseže 11 posto  odnosno 12 posto. Udio  loših kredita kod stambenih  kredita bi blago porastao na  5,3 posto u temeljnom, odnosno 8,3 posto u šok scenariju. Preostali portfelj koji  se odnosi na kredite državi  (većina) i nerezidentima, također pokazuje određeni porast rizičnosti. No, vele u  HNB-u, cjelokupan sektor  bi krajem 2011. godine i prema šok scenariju ostao dobro kapitaliziran sa stopom  adekvatnosti od 17,4 posto.  U šok scenariju do kraja  2011. godine stopu adekvatnosti kapitala nižu od 12  posto imalo bi 9 banaka koje  raspolažu s oko 3,5 posto  imovine sektora. Istodobno  bi tri banke, koje raspolažu s  oko 1,5 posto imovine sektora, imalo stopu adekvatnosti kapitala nižu od 8 posto, zaključuju analitičari  HNB-a.