Potporom do škole za sve

Na 3. konferenciji  “Potporom do škole za sve”  održanoj u Zagrebu u organizaciji Hrvatske udruge  za stručnu pomoć djeci s  posebnim potrebama IDEM  sudjelovali su i predstavnici  iz OŠ Voštarnica iz Zadra i  OŠ Jurja Barakovića iz  Ražanca.
“Potporom do škole za  sve” dio je projekta “Cjeloživotnim obrazovanjem  do škole za sve” sufinanciranog iz IPA, pretpristupnog fonda EU.
Cilj i svrha ovog projekta  je ostvarenje inkluzivnog  društva kroz povećanje edukacijske uključenosti učenika s teškoćama u redovno  obrazovanje, a obrazovna  uključenost učenika s posebnim potrebama u redovan sustav školovanja ostvaruje se podizanjem kompetencija za rad s učenicima  s teškoćama.
Projekt se inače provodio  na području Zadra, Zagreba, Osijeka, Rijeke, Gline,  Siska, Šibenika, Osijeka i  Vukovara te je obuhvatio  deset osnovnih škola i 11  srednjih strukovnih škola.
Socijalna inkluzija
U sklopu konferencije  održano je pet radionica  edukacije za rad s djecom s  teškoćama u kojima je sudjelovalo više od 60 nastavnika. Nastavnici koji su  prošli edukaciju osposobljeni su za izradu i primjenu  individualiziranih odgojno-obrazovnih programa,  što pridonosi socijalnoj inkluziji učenika u razredu te  utječe na samopoštovanje i  ostvarivanje potencijala  svih učenika.
Kako bi inkluzija učenika  s teškoćama u redovan sustav školovanja bila omogućena, potrebna je stručna  podrška edukatora – rehabilitatora, psihologa, logopeda, socijalnih radnika.
Tako je održana i edukaciji stručnjaka za članove  mobilnih stručnih timova u  ovom projektu, a sudjelovalo je 18 stručnjaka posebnih škola.
Mobilni tim iz Zadra činile su Jadranka Bubić, Darija  Švorinić i Maja Lovrin  Đurović.
Uz mobilni tim iskustva u  radu s djecom s posebnim  potrebama na konferenciji je  iznijela i Mirsija Tokić iz OŠ  Jurja Barakovića u Ražancu.
– Sa stajališta mog gotovo  dvadesetogodišnjeg iskustva u radu s djecom s  teškoćama u razvoju u osnovnoj školi, mogu ustvrditi  da djeca s posebnim potrebama nisu uspješna u  školi ako se u obzir ne uzmu  njihove specifične odgojno  obrazovne potrebe. Nažalost, i odnos okoline prema  takvoj djeci često je negativan, gotovo bih rekla da  je neprihvatljiv. Međutim,  treba imati na umu da nijedno dijete nije ‘problematično’ zato što ono to želi,  već stoga što je u svom  razvoju suočeno s  određenim problemom. I to  je točka od koje treba krenuti dalje.
Treba nastojati na primjeren i djelotvoran način zadovoljiti obrazovne potrebe  takve djece, ističe Mirsija  Tokić.
Širiti pozitivne stavove
 Ona napominje i da je  određene mogućnosti i potencijale djece s teškoćama  u razvoju moguće razvijati  uz prilagodbe u procesu  učenja, naravno uz stručnu  pomoć nastavnicima i uz  svekoliku potporu roditelja.
– Potrebno je imati na umu  da takvo dijete nije neuspješno u svim segmentima i  u svakoj situaciji. Ono nije  neuspješno uvijek i na svakom mjestu. Stoga je nužno  djelovati širenjem pozitivnih stavova o mogućnostima  uključivanja djece s posebnim odgojno obrazovnim  potrebama u redovan odgojno obrazovni proces. Naravno, da bi to bilo moguće,  svakako je potrebno educirati nastavnike, odnosno  omogućiti nastavnicima  profesionalno stručno usavršavanje, jer upravo je nastavnik osoba koja može najviše pridonijeti  uklanjanju  prepreka za uspješnu integraciju djece s posebnim potrebama, rekla je Tokić.
Konferencija je osim predstavnika odgojno-obrazovnih ustanova okupila i predstavnike Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Agencije  za odgoj i obrazovanje, Ministarstva znanosti obrazovanja i športa, Ministarstva  zdravstva i socijalne skrbi,  Vladinog ureda za ljudska  prava, Delegacije EU u Republici Hrvatskoj, a skupu  je nazočila i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom.
Ispred Ureda pravobraniteljice za djecu, konferenciji  je prisustvovala savjetnica  Tanja Opačak, koja je  održala i izlaganje “Kako  oživotvoriti čl. 23 i čl. 28.  Konvencije o pravima djeteta i čl. 24. Konvencije o  pravima osoba s invaliditetom?”.
Svrha konferencije bila je  prikazati rezultate projekta i  omogućiti razmjenu iskustava o važnosti cjeloživotnog obrazovanja za ostvarenje strateškog cilja obrazovne politike Republike  Hrvatske: obrazovanja koje  pruža jednake mogućnosti  svim učenicima u “školi za  sve”.

Dobivaju li se doktorske titule i za nepristojnost?!

Iako je svaka ekipa imala pravo na dvadesetminutnu prezentaciju  voditeljica udruge IDEM dr. sc.  Ljiljana Igrić je zbog “nedostatka  vremena” naprasno prekinula prezentaciju upravo zadarske ekipe.
Njezino ponašanje još je manje  prihvatljivo s obzirom na to da je  nakon zadarske ekipe prezentacije  održalo još nekoliko ekipa, pa  eventualni razlozi kao što je potreba napuštanja dvorane zbog  isteka vremena najma padaju u  vodu.
Pozivnicu za konferenciju dobio  je i ravnatelj Srednje škole Obrovac Darko Tokić koji je komentirao  neočekivanu reakciju dr. Igrić.
– Kao pedagoški djelatnik i dugogodišnji ravnatelj i u osnovnoj i  u srednjoj školi ne mogu zanemariti nepedagoško ponašanje  dr. sc. Ljiljane Igrić. Pitam se kako  bi to izgledalo kada bismo mi koji  radimo u školi tako postupali s  djecom kojom se projekt bavi?  Što bi bilo s inkluzijom kada mi ne  bismo imali vremena? Iskreno,  pitam se dobivaju li se doktorske  titule i za nepristojnost?! No unatoč toj mrlji na organizaciji konferencije, čini mi se da je konferencija ostvarila svoj cilj: senzibiliziranje i nastavnika i šire javnosti za uključivanjem djece s  posebnim potrebama u redovan  školski sustav, rekao je Darko  Tokić.