Razmišlja se o ponovnom zapošljavanju umirovljenih profesora STEM predmeta

Sektor odgoja i obrazovanja, osim problema s provođenjem nastave zbog pandemije koronavirusa, zadnjih je nekoliko godina pogodio još jedan veliki problem, koji je tiha strepnja Ministarstva znanosti i obrazovanja već duži niz godina. Naime, stručnog obrazovnog kadra za predavanje strukovnih i STEM predmeta svake je godine sve manje, što znači da u pojedinim srednjim školama predmete predaju djelatnici čija struka ne odgovara predmetima koje predaju.

Sve se može promijeniti
O ovom smo problemu razgovarali s Jerom Bilanom, glavnim tajnikom Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.
– Zadarska županija kotira vrlo visoko na neslavnoj ljestvici nestručnog kadra, koji predaje strukovne i STEM predmete. Manjak stručnog kadra posebno se osjeti među profesorima fizike i matematike, što nas posebno zabrinjava, istaknuo je Bilan i podsjetio kako problem manjka stručnog kadra traje već godinama.
– Ponovno zapošljavanje umirovljenih profesora nije ništa više doli vatrogasna mjera, kojom se pokušava brzo riješiti problem koji ima vrlo duboke korijene. Znak je to kako su karijere i plaće u prosvjeti neprimjerene i neprimamljive za mlade, naročito one koji završavaju fakultete prirodnih i tehničkih znanosti, kojima stresna karijera profesora sa malom plaćom nije nimalo primamljiva naspram karijere znanstvenika ili vrsnog stručnjaka u multinacionalnoj kompaniji, koji zarađuju višestruko iznad hrvatskog prosjeka, rekao je Bilan i poručio kako država treba animirati maturante na upis u nastavna zanimanja.
– Nakon štrajka 2019. godine, sindikati su uspjeli isposlovati izjednačavanje plaća zaposlenika u obrazovnom sektoru s minimalnim plaćama u javnom sektoru, što je postignuće za nas koji dugi niz godina radimo u prosvjeti, ali je nikakva ostavština mladim generacijama. Promjena zakonskog okvira ne bi trebala ići na ruku jedino ponovnom zapošljavanju umirovljenih profesora, koji, unatoč tome što su veliki stručnjaci u svojim poljima i imaju godine iskustva, dugoročno gledano, naprosto ne mogu iznijeti teret hrvatskog obrazovnog sustava na svojim leđima, kazao je Bilan i naglasio kako se treba usredotočiti na stimulaciju mladih i pojačana ulaganja u programe naobrazbe nastavnog kadra.
– Ako za primjer uzmete Zadar, poznati studentski grad i rasadnik mladih talenata, uz ulaganja i nove studijske programe, sve se može promijeniti. Grad obiluje kadrom koji se obrazuje u području društvenih znanosti, što svakako ne smijemo zanemariti, ali potrebno je osnivanje studijskih programa iz tehničkih i prirodnih znanosti, naročito matematike i fizike, zaključio je Bilan.

Gorući problemi
Zbog tog je problema ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs najavio i moguće izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju, prema kojima bi se umirovljenim profesorima dala šansa da se kao predavači iz svojih struka vrate u škole. Prema trenutno važećoj odredbi članka 112. Zakona o odgoju i obrazovanju učiteljima i nastavnicima ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su stekli 65 godina i 15 godina mirovinskog staža. U svijetlu problema koji su pogodili sektor odgoja i obrazovanja, pomalo je nelogična odredba Zakona o radu, koja pogađa umirovljene profesore, a prema kojoj umirovljenici, pa tako i umirovljeni profesori, mogu koristiti zakonsku mogućnost o radu na pola radnog vremena. No, tu mogućnost umirovljeni profesori mogu iskoristiti u svim oblastima osim u onoj u kojoj su stekli pravo na mirovinu i odradili radni staž. Osim manjka stručnog kadra iz STEM sektora, dugi niz godina problem je i manjak stručnog kadra koji predaje strukovne predmete u srednjim školama. Početnička plaća, koja jedva prelazi prag minimalne plaće u Hrvatskoj, uz obavezu završavanja dopunskog pedagoškog obrazovanja te polaganja državnog ispita, ne služi na čast nastavničkoj djelatnosti, za koju se odlučuje sve manje maturanata u Hrvatskoj.