Zagreb će manjim županijama "uskratiti" razvojna sredstva

Slika korisnika admin
Autor: 
kutijezupanije
Manje županije nisu imale dovoljno ljudi za lobiranje u privlačenju ulaganja, prije svega infrastukturnih projekata

U ukupnoj neto dobiti poduzetnika u Hrvatskoj, poduzetnici s područja grada Zagreba sudjeluju s udjelom od 61,2 posto, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina). Tako se i u prošloj godini nastavio trend rasta poduzetničke aktivnosti na području Zagreba kao zasebne županije. Tijekom prošle godine, poslujući u više-manje stabilnim makroekonomskim uvjetima i uz inflaciju od 2,9 posto na godišnjoj razini, poduzetnici na razini cijele zemlje ukupno su ostvarili najvišu dobit u proteklih pet godina. Takav trend, s obzirom na ovogdišnja kretanja na tržištu, teško će se nastaviti.

Prema Fininim podacima, nešto više od 83,5 tisuća poduzetnika u Hrvatskoj lani je ostvarilo dobit od 24,8 milijardi kuna. Neto dobit zagrebačkih poduzetnika pritom iznosi 15,1 milijardu kuna, a nju je ostvarilo nepunih 27,5 tisuća poduzetnika, odnosno 32,9 posto ukupnog broja promatranih poduzetnika u zemlji. Osim Grada Zagreba, među deset najjačih poduzetničkih gradova s najboljim rezultatima poslovanja našli su se i Rijeka, Split te Osijek, Zadar ali i male općine poput Svete Nedjelje, Velike Gorice i Čakovca.

Strukturni fondovi EU

Finini podaci samo su još jedna potvrda golemih regionalnih razlika zemlje, ali i dominantne uloge Zagreba u ekonomskom razvoju zemlje. Tako analiza kazuje kako Grad Zagreb ima veoma visoke udjele u ukupnim rezultatima poslovanja poduzetnika u zemlji s obzirom na visoku koncentraciju poduzetnika (32,9 posto registriranih poduzetnika ima sjedište u Zagrebu), ali i veliku koncentraciju zaposlenih. Naime, od ukupno 896 tisuća radnika koliko su ih lani zapošljavali poduzetnici u zemlji, 348 tisuća ili 38,8 posto ukupno zaposlenih radilo je u tvrtkama registriranim u Zagrebu. S obzirom na te podatke i nije čudno da je udio Zagreba u ukupnim financijskim rezultatima velik.

Zagrebačke tvrtke tako su ostvarile i 51,1 posto ukupnih prihoda svih poduzetnika u zemlji, 51,6 posto ukupnih rashoda, 54,5 posto dobiti nakon oporezivanja, 40,5 posto gubitaka nakon oporezivanja i 61,2 posto neto dobiti poduzetnika u zemlji.

Podaci o poslovanju poduzetnika u kojima debelo odskače Grad Zagreb, donekle mogu u pitanje dovesti i statističku podjelu zemlje na tri regije, odnosno mogućnost korištenja "razvojnih" sredstava. I prije no što je prošla podjela zemlje na statističke regije - sjeverozapadnu Hrvatsku u kojoj je Zagreb, Panonsku i Jadransku - dugo se raspravljalo o tome treba li Zagreb biti posebna statistička regija s obzirom na to da razvojem premašuje ostale krajeve zemlje. Naime, pravo korištenja sredstava iz strukturnih fondova EU imaju samo one regije u kojima je BDP po stanovniku manji od 75 posto prosjeka Unije.

S uključenjem sive ekonomije u BDP, sjeverozapadna Hrvatska približit će se granici razvijenosti od 75 posto prosječnog BDP-a Unije, što u konačnici znači i da će ta regija brzo ostati bez mogućnosti korištenja sredstava europskih fonova. No Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta upozorava i na problem koji će nastati s nacionalnim potporama, jer će se i njihovi iznosi modelirati prema pokazateljima razvijenosti regije.

Umješnost lokalnih uprava

Zagreb kao gospodarski predvodnik tako će manjim županijama iz regije onemogućiti korištenje razvojnih sredstava, kako iz EU fondova tako i nacionalnih potpora. Sjeverozapadna regija osim Grada Zagreba okuplja i Zagrebačku županiju, kao i Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku i Međimursku. U toj regiji, iznosi primjer Lovrinčević, puno je radno-intezivne industrije, poput tekstila, regule koje će zavladati s približavanjem zemlje EU smanjit će pomoć radno-intezivnim industrijama.

S obzirom na to da Fina poduzetničke pokazatelje prati po načelu sjedišta tvrtke, konačna slika regionalnog razvoja koju ti pokazatelji daju pomalo je iskrivljena. Međutim, Lovrinčević ističe kako je iz tih podataka vidljiv nastavak centralizacije gospodarstva, a time i rasta gospodarske aktivnosti na području Zagreba, ali i dijela Istre, riječkog bazena i područja oko Zadra. Naproblematičnija je neposredna šira okolica Zagreba, odnosno kako Lovrinčević objašnjava široki prsten karlovačke, sisačke i krapinske županije koji je gospodarski, ali i demografski "prazan prostor". Te županije očito nisu imale dovoljno ljudi koji bi za njih lobirali u privlačenju ulaganja, prije svega infrastukturnih projekata. Drugi je problem umješnost lokalnih uprava. Primjerice, izgradnja autoceste pridonijela je rastu zadarskog kraja, dok je s druge strane za jačanje gospodarstva na području Varaždina zaslužna kvaliteta lokalne uprave.

S obzirom na ovogodišnju globalnu krizu, teško je očekivati da će se dobri poslovni pokazatelji poduzetnika iz prošle preliti i u ovu poslovnu godinu.

Godina lošije profitabilnosti

"Većina poduzetnika suočena je s rastom ulaznih troškova, pa dok je prošla godina u smislu profitabilnosti bila dobra, ova će biti lošija", veli ekonomski analitičar Željko Lovrinčević dodajući kako će svakako izuzetaka iz generalnog trenda biti i to prije svega kod poduzetnika koji se bave hranom i distribucijom energenata.

ZAGREBAČKE TVRTKE

(u odnosu na ostale poduzetnike u zemlji)

51,1 % prihoda

51,6 % rashoda

54,5 % dobiti

40,5 % gubitaka

61,2 % neto dobiti

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno