Radnici i država zakinuti za 97 čak milijuna kuna

U poduzećima koja su pokušala prevariti državu i radnike utvrđeno je da su obračunala 88,7 milijuna kuna manje poreza na dohodak no što su trebala i 8,5 milijuna kuna manje doprinosa za obvezna osiguranja
Poduzeća, njih 62 u kojima su od prosinca prošle godine do konca ovog lipnja obavljeni financijski nadzori, pokušala su zakinuti državu i radnike koje zapošljavaju za čak 97 milijuna kuna. Financijski policajci i državni inspektori, naime, u promatranom su razdoblju, utvrdili kako su poduzeća kod kojih je obavljan nadzor obračunala 88,7 milijuna kuna manje poreza na dohodak no što su trebala, kao i 8,5 milijuna kuna manje doprinosa za obavezna osiguranja. No, iako su evidentne nepravilnosti utvrđene u 62 financijska nadzora, pokrenute su svega tri kaznene prijave protiv odgovornih osoba u poduzećima koja pokušavaju prevariti i državu i radnike. U svega dva slučaja izdana je privremena zabrana obavljanja djelatnosti te pokrenuto pet optužnih prijedloga te izdano 16 rješenja o počinjenim prekršajima. Resorna ministarstva, evidentno je iz tromjesečnih podataka o provedenim aktivnostima nadzora primjene propisa iz radnog odnosa, vrlo dobro znaju na koje sve načine poslodavci pokušavaju zaobići propise te tako oštetiti državu i radnike za poreze i doprinose.
Pojačani izvidi
Tako se i u najnovijem izvješću koje “pokriva” razdoblje od ožujka do kraja lipnja, ističe kako vlasnici i odgovorne osobe trgovačkih društava protuzakonito podižu gotovinu sa žiro-računa. Taj novac koriste za osobne potrebe ili drugim osobama bez pravne osnove isplaćuju keš. Pritom, naravno, na isplaćeni novac ne obračunavaju poreze i doprinose. Osim toga vlasnici i odgovorne osobe u poduzećima “za svoje potrebe izuzimaju razna materijalna dobra”, opet bez obračunavanja i plaćanja propisanih proračunskih prihoda. Nadzorom financijskih policajaca i inspektora utvrđeno je i da se terenski dodatak isplaćuje na temelju nevjerodostojne dokumentacije, odnosno mimo odredbi Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak, ali i da poslodavci nastavljaju praksu neprijavljivanja radnika na mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanim rokovima.
Slabo punjenje proračuna, koje je dijelom rezultat bijega poslodavaca u sivu zonu rada pojačala su izvide financijske policije i inspektorata od ožujka do konca lipnja. Samo je u tom razdoblju provjereno poslovanje 41 poduzeća, a od ukupno utvrđenih pokušaja nižeg obračunavanja poreza i doprinosa na to se razdoblje odnosi više od 47 milijuna kuna.
Uskratili tjedni odmor
Zanimljivi su i podaci inspektora za radne odnose koji su od ožujka do kraja lipnja obavili 8,3 tisuće nadzora, od čega 5.039 iz područja radnih odnosa, a ostalo iz područja zaštite na radu. Inspektori su pritom zatekli 959 radnika koje poslodavci nisu prijavili tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te još 685 radnika čije su prijave na obavezno osiguranje uslijedile nakon isteka zakonskog roka od 15 dana. U nezakonitom radu, pak, zatečeno je 143 radnika stranaca. U promatranom razdoblju inspektori su utvrdili i kako je čak 1.040 radnika radilo u nezakonitom prekovremenom radu, dok su poslodavci uskratili pravo tjednog odmora za 187 radnika. U nezakonitom noćnom radu zatečeno je 20 radnika, a njih 328 radilo je u nezakonito preraspodijeljenom radnom vremenu. Zbog težine otkrivenih prekršaja, inspektori rada su na mjesec dana zatvorili 175 poduzeća, ali se 81 tvrtka odlučila na otkup grijeha te su u proračun uplatile ukupno 3,9 milijuna kuna i tako spriječili pečačenje radnih prostora na 30 dana.
 

Sivilo platnih lista

Poslodavci za čak 2.047 radnika u periodu od ožujka do kraja lipnja nisu isplatili zakonom propisanu minimalnu plaću. Inspektori su utvrdili i da poslodavci prilikom isplata plaće, naknade plaća ili otpremnine nisu uručili obračunske liste plaća 346 radnika, odnosno da nisu uručili obračunske liste dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine za 1.592 radnika.

Stranci na crno

Uprava za granice Ministarstva unutarnjih poslova od početka godine evidentirala je ukupno 671 stranca koji nezakonito radi u Hrvatskoj. U siječnju je otkriven 91 strani radnik na crno. No, kako od veljače kreću sezonski poslovi bilo u graditeljstvu, poljoprivredi ili turizmu tako je i rastao broj ilegalaca na privremenom radu u Hrvatskoj. MUP ih je u veljači otkrio 103, ožujku 156, travnju 176 te 145 u svibnju.